Božidar Proročić

Javna ustanova Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, Hrvatska matica iseljenika i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore predstavili su 5. novembra. 2024, godine u Zagrebu bogatstvo poezije bokeljskih Hrvata, otkrivajući jedinstvenu kulturnu riznicu koja povezuje dvije zemlje kroz vjekove.

 Na spoju Mediterana, u zalivu nekadašnjih kmetova i gospodara, Tivat krije jednog od svojih posebnih pjesnika—Dragana Popadića. Njegov život, prožet pjesničkim senzibilitetom, šahovskim promišljanjima i dugogodišnjim vođenjem Radio Tivta, čini ga čovjekom koji svojim riječima i djelima ispisuje stranice života ovog grada. Dragan Popadić, sa svojim jedinstvenim stilom, kroz poeziju stvara posebne niti Tivta, donoseći dašak Mediterana u svaki stih i svaku misao.

Ko želi zakucati na srce čitavog hrvatskog naroda, mora doći u Kotor. Bilo da donosi vijest o narodnoj radosti ili žalosti, niko ne može zaobići ove stare kotorske bedeme, pomorce, Bokeljsku mornaricu, katedralu Svetog Tripuna, kapele i crkve. Ovdje su se u najpresudnijim trenucima hrvatske povijesti, čuli usklici hrvatskog veselja, vapaji bola i krikovi prkosa najjače odjekivali. Mijenjali su se gospodari, države i imperije, ali Hrvati su uvijek bili i uvijek ostali svoji na svome.

Aleksandar Bijelić, jedan od istaknutih članova inicijativnog odbora za osnivanje Hrvatske građanske inicijative (HGI) u Kotoru, svoju životnu priču gradi na spoju tradicije i modernih izazova. Kao dugogodišnji član Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, on je čvrsto posvećen očuvanju kulturnog identiteta i prava hrvatske manjine u Boki Kotorskoj, mjestu koje mu je uvijek bilo u srcu, čak i kada su ga daleka mora vodila po svijetu.

Lokalni izbori u Kotoru, koji će se održati 29. septembra, donose mnoge izazove i prilike za budućnost ovog drevnog grada, čija bogata istorija, kultura i tradicija odjekuju kroz kamenite ulice i stare zidine.

Lokalni izbori u Kotoru 29.

Velikosrpski nacionalizam, kao politička ideologija koja teži stvaranju države koja bi obuhvatila sve Srbe i teritorije na kojima oni žive, duboko je ukorijenjen u istorijskim, kulturnim i političkim tokovima Balkana. U okviru ove ideologije, hrvatski identitet, posebno u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj, često je bio negiran ili marginalizovan. Ovaj tekst analizira istorijske i kulturne aspekte ove problematike, fokusirajući se na način na koji je velikosrpski narativ oblikovao percepciju hrvatskog identiteta u Crnoj Gori.

Stjepan Katić, dragi prijatelj, čovek posvećen umjetnosti sa nesebičnom predanošću, dodatno obogaćuje život svojim izuzetnim doprinosom likovnom svijetu. Njegova umjetnička vizija prožeta je dubokim smislom za ljepotu i emocije, što ga čini ne samo izvanrednim slikarom već i inspirativnom ličnošću.

Monstat kao filijala SPC

(Sjećanje na velikog pjesnika)