Bokobran

Emisija Bokobran posvećena je umjetnosti Boke kotorske. Donosi širok spektar tema – razmatraju se primjeri iz povijesnih i stilskih razdoblja, zapažaju nove tendencije na umjetničkim izložbama, vode razgovori s umjetnicima te sa stručnjacima koji se bave istraživanjem i zaštitom umjetničke baštine Boke kotorske.

Bokobran se emitira srijedom u 13:00 sati, a reprizira istoga dana u 18:30 sati. Emisiju uređuje i vodi Marija Saičić, povjesničarka umjetnosti.

Emitirano: 
Srijeda, 11. prosinca 2019.

U današnjoj emisiji „Bokobrana” imat ćete priliku  poslušati o tradicionalnoj gornjolastovskoj nošnji. Anuška Vlahović nas upoznaje s dijelovima nošnje, materijalima od kojih je pravljena; također najavljuje i etno salon i objašnjava njegov značaj za kulturu našeg mjesta.

Kroz „Bokobran” Vas vodi povjesničarka umjetnosti Marija Saičić.

Emitirano: 
Srijeda, 27. studenog 2019.

U današnjoj emisiji „Bokobrana” s Marijom Saičić možete čuti nešto više o reprint izdanjima romana Anta Staničića. Gost je ravnatelj Centra za kulturu Tivat, Neven Staničić, koji nam govori o značaju obitelji Staničić za kulturu našeg grada, kao i o tome što nas očekuje u Centru za kulturu u narednom periodu.

Više o svemu tome poslušajte u audio zapisu.

Emitirano: 
Srijeda, 20. studenog 2019.

Povjesničarka umjetnosti Marija Saičić vodit će vas kroz novi ciklus „Bokobrana“. Svi dosadašnji voditelji emisije dali su svoj pečat emisiji te će svojim radom to učiniti i Marija Saičić. Ona nas već vodi „Kulturom sjećanja“, a s „Bokobranom“ ćemo se prisjetiti bogate kulturne prošlosti Boke, osvrnuti na sadašnjost, kao i na utjecaj svega spomenutog na budućnost.

Više o svemu poslušajte u audio zapisu.

Počevši s radom 12. studenog 2014. godine i obradivši u prvoj emisiji neke značajke slikarstva Tripa Kokolje s posebnim naglaskom na marijanski ciklus slika na otoku Gospe od Škrpjela, emisiju Bokobran sam odlučila posvetiti isključivo povijesno-umjetničkoj tematici jer se dotad ta emisija bavila raznim sadržajima iz kulture i običaja Boke kotorske.

Emitirano: 
Srijeda, 16. listopada 2019.

„Svoj identitet nalazim u duhovnosti, primjerice u glazbi i literaturi, i to nema veze s nacionalnošću.“

„Vasko Lipovac duboko je vjerovao da ljudi imaju potrebu za umjetnošću. On ne razmišlja o likovnom djelu kao o galerijskom eksponatu, već o likovnom djelu namijenjenom prostoru u kojem se svakodnevno krećemo“, naglasio je njegov suradnik i prijatelj, splitski arhitekt Dinko Kovačić.

Emitirano: 
Srijeda, 08. svibnja 2019.
Foto: www.montenegro.travel

Povjesničar umjetnosti, kustos, istraživač i profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta u Splitu dr. sc. Dalibor Prančević, u ovom Bokobranu govori o svom dugogodišnjem istraživanju Meštrovićeva djela te o sadržaju autorske knjige „Ivan Meštrović i kultura modernizma: ekspresionizam i art déco“ (Sveučilište u Splitu/Filozofski fakultet i Muzeji Ivana Meštrovića, Split 2017.).

U ovoj emisiji redovna profesorica povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu dr. sc. Saša Brajović, približava konture identiteta kontinuirano štovane kotorske zaštitnice blažene Ozane. Uz općenit uvid u život blažene Ozane, u Bokobranu profesorica Brajović približava javni identitet koji je imala živeći u Kotoru (1493.–1565.), njezinu ulogu kao ujediniteljice, na čemu se zasniva Ozanin rodni identitet,...

U ovom je Bokobranu gostovao Feđa Gavrilović, voditelj zagrebačke Galerije Forum  i kustos izložbe „Bog i psine“, slikara i pisca Mire Glavurtića iz Škaljara. Miro Glavurtić rođen je 1932. godine u Kotoru, a poznat je kao jedan od inicijatora te idejnih nositelja Mediale, grupe umjetnika koja je formirana 1957. godine u Beogradu, gdje Glavurtić živi i stvara do devedesetih godina. Od 1993. godine živi u Hrvatskoj. 

Emitirano: 
Srijeda, 27. ožujka 2019.

Bokobran o crkvi svetog Petra u Bogdašićima donosi uvid i pogled povjesničarke, dr. sc. Katarine Mitrović na tu nekadašnju benediktinsku samostansku crkvu s klaustrom. Ukazuje se na postupnost gradnje na koju upućuje i sačuvanost latinskog i ćiriličnog natpisa iz različitih razdoblja. Uz sukcesivnost gradnje to potvrđuje ne samo povijesni i konfesionalni dodir, nego i međusobno poštovanje što između ostalog naglašava i Miloš Milošević, eminentni istraživač povijesti Boke kotorske.

Stranice