Promocija drugog broja časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore "Komuna" koji izlazi tromjesečno, biće priređena večeras u 19 sati u svečanoj sali prijestonice Cetinje.
Na promociji će govoriti gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović, pomoćnik ministra kulture Lidija Ljesar glavni i odgovorni urenik "Komune" Amer Ramusović, Izvršni urednik časopisa Minja Bojanić, istoričari umjetnosti Aleksandar Čilikov i Maja Đurić. Drugi broj časopisa donosi tekstove o podsjećanju na kulturnu baštinu Cetinja Bara, Kolašina, Berana, Gornje Lastve...
Evo što je o časopisu kazao mr. Željko Rutović pomoćnik ministra za kulturu i medije: "... U opozitu spektakla medijske industrije i nestajanja informacija u korist svijeta reklama i suprotno pedagogiji moći koju nekritički uspostavljaju mediji, podjednako tradicionalni i novi, pojavljuje se "Komuna" koja konceptualno i kulturološki njeguje dvije blistave riječi baština i javno dobro. Protivno mantri tranzicionog horizonta i njemu pripadajućeg pejzaža, poslenici ovog pisma, na efektan način štite krhke ideale ontologije komune. Možda i pomalo utopistički za vrijeme u kom se ukrštaju i sukobe razni interesi, ovaj časopis nas želi podstaknuti na unutrašnji osjećaj i promišljanje vri- jednosti komune. I ne samo to, nego i kroz podtekst, da nije dovoljno samo kritikovati, već da moraš nešto i učiniti za javnu stvar, kao da nam je suptilno upućena poruka sadržana u Malroovoj rečenici "Dvadeset prvi vijek ili će biti duhovan ili ga neće biti"... Danas, kad civilizacijom vladaju virtuelna stvarnost, genetička hrana i klonirana bića, danas kada se cijepa atom i uništava priroda, a ljudi pate od buke, depresije i apati¬je, danas kada se uzvišeno filozofsko biti zamjenjuje sa ne pitati, posredstvom ovog časopisa otvara se makar i simbolična briga i promišljanje za kvalitetno i plemenito. Neka ti simboli budu znaci na mapi koja signira predjele ovovremene komune okrenute ka čovjeku, njegovim istinskim potrebama, njegovim korjenima, njegovoj sveukupnoj baštini. Ako je tako shvatićemo daje onda „Komuna" mali-veliki simbol o kazivanju i pokazivanju naše prošlosti.
Na kraju, „Komuna" najviše liči na običnog čovjeka, oslobođenog sebičnog egocentriz- ma, licemjerja, perfekcije i brzine. U toj običnosti jeste sve. To „Komuna" prepozna¬je i nudi taj prostor običnosti i za trenutak pojedinačne upitanosti. Komuna nema samo osnovni i veliki cilj da edukuje, već želi da plemenito sugeriše potrebu po kojoj u svijetu neonsko-virtuelnog mnoštva svako pojedinačno treba preispitivati sebe, svoje prapočetke, svoje biljege, svoju prirodu. U prirodi svake komune jeste i rješenje i izlaz i otvorenost. Pa ni ova "Komuna" nije ništa drugo. Zato svaka tačka civilizacijskog sus¬reta sa „Komunom" u konačnom jeste nastavak života komune kao višeznačnog pojma.
Metaforički kazano, izlazak na komun u komunikacijskom smislu jeste promišljanje, pitanje i sučeljavanje argumentima u korist zajednice, njenih potreba i interesa. Reflek¬sija togi takvog smisla i osjećaja pripadnosti komuni jeste i istoimeni časopis, kao posve prirodna i profesionalna reakcija na kulturu samosvjesti i su-odgovornosti života u za¬jednici. Kao otvorenost za Drugog i otvorenost za različitost, sigurno je da je časopis "Komuna" vrijednost koju treba strpljivo, suptilno njegovati, ostavljajući je u nasljeđe materijalne baštine koja svoj profesionalni etos naslanja na viševjekovnu tradiciju isto- rijsko-kulturno-duhovne baštine Crne Gore."