Turizam podrazumijeva posjedovanje opće kulture, koja generiše potrebu za putovanjem, i posjedovanje turističke kulture kao navike kretanja, putovanja. Turistička putovanja s kulturnom motivacijom , učinila su kulturnu ponudu „robom„ , "proizvodom" koji ima svoju tržišnu vrijednost, putem koje se ostvaruje profit, iz koga se financira kulturna ponuda ,djelimično ili u cjelini. Naravno, zavisno od kvaliteta i interesovanja za dotičnim „ proizvodom „.

Kulturne navike i potrebe danas pokreću oko 240 miliona ljudi u svijetu, gotovo četvrtinu ukupnih turističkih međunarodnih kretanja.
Kulturni turizam , kao korisnik kulturnog nasljeđa, tokom povijesti, doživio je promjene u redoslijedu interesovanja turista za tim nasljeđem. Tako, danas, najatraktivniju ponudu kulturnog turizma čine: suvremene zabavne atrakcije, tematski parkovi, festivali, izložbe, ponuda oslonjena na autentičnu kulturnu baštinu.
Dakle, razgledanje više nije „ primarni „ cilj putovanja s kulturnom motivacijom. Otuda su se razvili pojedini oblici kulturnog turizma kao što su gradski, manifestacioni, kulturno-zabavni, etno-ekološki. Očekivati je da će Boka Kotorska , ažuriranjem Registra materijalnih dobara Crne Gore, tim prije što to nije urađeno 1992. godine, potvrditi svoje visoko učešće u materijalnim kulturnim dobrima, a uspostavljanjem Registra nematerijalne kulturne baštine, Boka će i u tom dijelu iskazati visoko učešće.
Drugim riječima, bila bi to ponuda „ oslonjena na autentičnu kulturnu baštinu". Na sreću, ne i jedina, jer je Boka Kotorska prepoznata po mnogim festivalima: muzičkim, filmskim, pozorišnim, koje karakteriše visok umjetnički nivo ali i prepoznatljivost karaktera ambijenta u kome se održavaju ( tvrđave, trgovi, Ostrvo Gospe od Škrpjela, , stari ljetnjikovac, crkve, pa i nekadašnji zatvor). Nadam se, da je kroz ovo prepoznat manifestacioni vid kulturnog turizma koji nudi Boka Kotorska.
Dvije manifestacije, Karnevalske svečanosti i „ Bokeljska noć „ već okupljaju po 30 –tak hiljada posjetilaca, svaka. Istina, svojim značajem nijesu prešle granicu regionalnih manifestacija, bar kada je o broju posjetilaca riječ.Po svom karakteru i originalnosti zaslužile su da pređu tu granicu.
Manifestacije koje se vezuju za cvijet mimoze i kamelije, imaju osobine etno-ekološkog turizma, koji se vezuje za specifičan kulturni pejzaž i etno-karakteristike tog pejzaža.
Navedeni vidovi turizma, osim potrebe za naglašenijom marketing aktivnostima, podrazumijevaju i odgovarajuću ponudu smješataja, jer je riječ o boravku koji se vezuje za dužinu trajanja pojedine manifestacije.
Sigurno je da se savremena kulturna ponuda Boke ne može svoditi , isključivo, na razgledanje : nematreijalne kulturne baštine, institucija za prezentaciju kulturnog nasljeđa, galerija, zbirki itd. Njih treba „ oživjeti „ kroz događaje. Kroz njihovo trajanje.
Prezentacija kulturnog nasljeđa kroz razgledanje svodiće se na izletničke ture, kruzing , jahting i religiozni turizam. Drugim riječima, prihode od ulaznica, uz kratko zadržavanje za eventualno korišćenje neke druge ponude.
To, svakako, ne bi smio da bude krajnji cilj načina korišćenja resursa kulture kojima raspolaže Boka Kotorska.
Zbog toga Boki trebaju hoteli, opremljeni sadržajima koji će odgovarati osnovnoj turističkoj ponudi, resursima kulture i manifestacijama koje se za njih vezuju (festivali, naučni skupovi, zabave, prezentacije i slično ).
No, i pored svega, kulturni turizam je dominantan vid turizma u realizaciji posjeta Boki Kotorskoj, koji se, zbog činjenice da se, pretežno, svodi na izletnička, kruzing i jahting, kretanja, ne registruju kao turistička, jer boravak traje kraće od 24 sata, ili se noćenje ostvaruje na plovilu, naprimjer.
Kulturni turizam , odnosno ponuda resursa kulture Boke Kotorske, stavlja je u red izuzetno atraktivnih destinacija. To potvrđuju primjeri da među 23 tipa atrakcija kulturnog turizma, koje navodi poznati naučnik Richard Prentice, Boka Kotorska ispunjava sljedeće: muzeji , umjetničke galerije, istorijske ličnosti, festivali i priredbe, stare kuće i palate, vjerske atrakcije, gradovi, ruralna arhitektura, primorski gradovi. Ukupno 39% različitih tipova kulturnih atrakcija. Zaista dosta i da zahvata veći geografski prostor od ovoga koji zahvata.
Potvrda prirodnih i kulturnih vrijednosti Boke Kotorske, je upis Kotorsko-risanskog zaliva u svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu UNESCO-a. Biti među 28 u svijetu, upisanih po osnovu prirodnih i kulturnih vrijednosti je dokaz vrijednosti, jedinstvenosti ili raraiteta upisanih dobara, kao što je dokaz ljepote biti među 30 najljepših zaliva svijeta.
Ali, atrakcije su još uvjek samo resursi koji kada se koriste postaju atraktivnosti.I, zato, Boka treba da ima za cilj da atrakcije pretvori u atraktivnosti. A „ sredstva" za ostvarivanje tog cilja su: stavljanje u funkciju prezentacije resursa kulture na licu mjesta, kroz postojeće ili nove institucije za prezentaciju, izgradnja odgovarajućih pratećih sadržaja, prije svega hotela i odgovarajući marketing.
Za sada, još uvjek ćemo se zadovoljavati brojem posjetilaca, u prosjeku 369 po jednom stanovniku grada Kotora , ili Perasta 365, onih čija je motivacija posjete neki od resursa kulture, ali statistika nam ne smije biti isključivo zadovoljstvo.
Na žalost, navedenim pokazateljima „ pomaže" i smanjivanje broja stanovnika u navedenim gradovima.Sigurni smo da bi stvaranjem pretpostavki za valorizaciju resursa kulture u smislu kako to rade poznati gradovi, vratilo "život" gradovima o kojima je riječ, i ne samo njima.