Hrvatska obilježava 20. obljetnicu međunarodnoga priznanja, sjećanje na 15. siječnja 1992., kada su hrvatsku neovisnost zajedno priznale članice Europske zajednice, a Njemačka, koja je uz Svetu Stolicu odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom.
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović izjavio je sinoć da je Hrvatska u prvoj fazi državnosti imala problema s demokratskim standardima no da smo u konačnici "postajali bolji".

"U prvoj fazi državnosti imali smo ozbiljnih problema s određenim demokratskim standardima, imali smo ratne zločine za vrijeme Domovinskog rata, pretvorbu i privatizaciju koja je često bila nezakonita, a nekad i duboko nemoralna", izjavio je u Dnevniku HTV-a predsjednik Ivo Josipović ocjenjujući 20 godina međunarodno priznate RH. Dodao je kako su "uvijek odgovorni oni koji obnašaju vlast".
"Bilo je i dobrih stvari, povijest nije crno-bijela, postajali smo bolji", rekao je Josipović.
Prisjećajući se obljetnice priznanja, naglasio je da je to bio veliki poticaj jer je tada Hrvatska dobila moralnu podršku i međunarodno pravno priznate mehanizme vlastite obrane.
Kako se uz priznanje RH obilježava se i 14 godina od mirne reintegracije Vukovara, Josipović je ocijenio da je mirna reintegracija i Erdutski sporazum te ono što se događalo do završetka mirne reintegracije pokazalo koliko je akceptiranje europskih vrijednosti bilo važno za Hrvatsku.
"Hrvatska je vratila jedan velik i važan dio teritorija na miran način, to je priča o uspjehu ne samo Hrvatske nego i međunarodne zajednice. To je u prvom redu bila pobjeda hrvatskih građana", naglasio je napomenuvši da se u reintegriranom području obnovio zajednički život, bez obzira što možda ima određenih problema i neslaganja, ali se pokazalo da Hrvati, Srbi i druge manjine mogu živjeti zajedno.
Na upit kako ni 20 godina nakon priznanja ne znamo tko su heroji Domovinskoga rata, Josipović je rekao da se to zna i da heroji postoje. "Među braniteljima je jasno tko je tko i zato se govori o važnosti objave registra branitelja, ne zato da se bilo koga difamira već da se napravi određena diferencijacija tko je na koji način branio domovinu", rekao je predsjednik ističući da je došlo vrijeme da se govori o herojima Domovinskog rata.
Drži i da smo mogli u EU ući i ranije da su se prije provele reforme, ocjenivši da je politika ta koje je donekle usporavala put ali da je u zadnjem periodu (godinu, dvije) učinjen izuzetan napor kada su promijenjeni brojni zakoni te vođena intenzivna borba protiv korupcije.
Komentirajući odnose s predsjednicom HDZ-a Jadrankom Kosor u oporbi, kazao je kako je u odnosu s njezinom vladom bilo dobrih i loših trenutaka i da nema razloga da ne surađuje sa svim političkim strankama u RH.
Nije ocijenio prve poteze vlade jer je tek na početku, no istaknuo je da je vlada svjesna problema te da se očekuje da adekvatno na njih reagira. Misli i kako je vrijeme da se osim o državnoj intervenciji, razmišlja i o promjeni načina razmišljanja te kreiranju kulta rada, što je nužno za napredak.
Ponovio je da EU nije ni raj niti pakao te da očekuje da će biti bolje, a "što će se i ostvariti ako budemo znali koristiti mehanizme koje Europa nudi".
Najavio je da se nakon referenduma otvara mogućnost da se posveti i drugim ustavnim zadaćama. "Čekaju nas ozbiljni razgovori o tome kamo idu naše Oružane snage i sustav sigurnosti. Želim izaći s nekim inicijativama, koje vlada može i ne mora prihvatiti, ali koje će smjerati na poboljšanje stanja u RH", rekao je Josipović pojasnivši da se radi o nekoliko važnih reformi - reformi poreznog sustava, znanosti i visokog obrazovanja, reformi sustava socijalne sigurnosti te sporta.
Na upit hoće li se zalagati da RH dobije novu avio-flotu, rekao je da će tu odluku donijeti ministar financija te da su želje jedno a realnost drugo.
/Hina/