Hrvatska

U Selcima na otoku Braču, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a uoči 79. godišnjice talijanskoga fašističkog paljenja Selaca, pred pozornom publikom na Trgu Stjepana Radića ispred crkve Krista Kralja, održana je 32. svehrvatska jezično-pjesnička smotra “Croatia rediviva ča-kaj-što”.

Sudjelovalo je dvadeset pjesnika iz svih triju hrvatskih jezičnih stilizacija: čakavske, kajkavske i štokavske.

Slavodobitnik 307. Alke održane u nedjelju u Sinju je alkar Frano Ivković kojem je to treći slavodobitnički plamenac u njegovoj alkarskoj riznici.

Ivković je pobjedu na 307. Alci ostvario nakon dvostrukog pripetavanja, sakupivši devet pobjedničkih punata. Slavodobitnik je jubilarne 300. Alke 2015. godine, a slavodobitnički plamenac ponio je i na 304. Sinjskoj alci 2019. godine.

U prvoj trci alkarskog natjecanja 17 alkara kopljanika pogodilo tek 19 punata, a jedino je Ivo Zorica bio nadprosječan s pogotkom u najmanji krug.

Smotra svoje formativne ideje (trojedna narav hrvatskoga jezika, koineizacija, Zlatna formula ča-kaj-što) drži iznimno važnima za sadašnjost i budućnost hrvatskoga jezika, te upućuje na njihovu zaštitu, promicanje u kulturnoj javnosti i obrazovnim ustanovama.

Pelješki most, jedan od najvećih projekata u EU-u i najveći u Hrvatskoj koji je financiran sredstvima Unije, svečano je otvoren u utorak navečer, a redovan promet preko mosta koji povezuje jug Hrvatske s ostatkom države krenuo je u ponoć.

Pelješkim mostom, koji će svečano biti otvoren večeras, prometno će biti povezan jug Hrvatske s ostatkom države, a povijesni događaj obilježava se tijekom cijeloga dana programom koji se odvija s dviju strana mosta – na odmorištima Brijesta i Komarna.

Na Brijesti program počinje ujutro u 8 sati budnicom nekoliko orkestara iz Dubrovačko-neretvanske županije, slijedi utrka trkača svih generacija te utrka lađara ispod mosta, uz nastupe klapa, kulturno-umjetničkih društava do večernjih sati.

Međunarodni ugled stekao je kao germanist, pišući na hrvatskom i njemačkom jeziku. Iz njegova bogatoga opusa izdvajaju se sljedeći naslovi koje je objavljivao kod domaćih i stranih izdavača: Kunst und Wirklichkeit (Zürich 1969), Književno stvaralaštvo i povijest društva, (Zagreb 1976), Geschichte der deutschen Literatur vom 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart, (urednik i koautor, 3 sveska, Frankfurt am Main, 1978–1984, nekoliko izdanja), Težišta modernizma, (Zagreb 1986), Povijesna poetika romana, (Zagreb 1987), Der europäische Roman.

Danas, 7. srpnja 2022. godine na konstituirajućoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske izabrano je novo vodstvo. Predsjednik trećeg saziva Savjeta Vlade je Ivan Gugan, predstavnik hrvatske nacionalne manjine iz Mađarske, dok su potpredsjednici ovog savjetodavnog tijela Vlade: Milijana Glamuzina predstavnica za Bosnu i Hercegovinu, Jasna Vojnić predstavnica za hrvatsku nacionalnu manjinu, Goran Strniša predstavnik za europsko iseljeništvo te Zvonimir Aničić predstavnik za prekooceansko iseljeništvo.

Dom Ivane Brlić Mažuranić u Slavonskom Brodu nakon cjelovite obnove otvara svoja vrata za javnost kao Interpretacijski centar Ivana Brlić-Mažuranić, posvećen očuvanju i prezentaciji kulturne baštine te uspomene na poznatu hrvatsku spisateljicu.

Jedna od najznačajnijih domaćih spisateljica za djecu, Ivana Brlić-Mažuranić (1874., Ogulin - 1938., Zagreb), koju zovu i hrvatski Andersen, udajom za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića 1892. godine postala je dio ugledne građanske obitelji i doselila u tadašnji Brod na Savi, u obiteljsku kuću Brlićevih.

Sudionice 9. Revije došle su u Zagreb i Hrvatsku maticu iseljenika, gdje su ih srdačno dočekali ravnatelj Mijo Marić i rukovoditeljica Odjela za kulturu Snježana Jurišić.