Dubrovačka rozata, poznata i pod nazivom rožata ili rožada, tradicionalna je dubrovačka poslastica posebice omiljena u ljetnim mjesecima. Radi se o kremi sličnoj poznatom crème caramelu, a ime je dobila prema dubrovačkom likeru od ruža, poznatijem kao rozulin, koji se koristi za aromatiziranje ovog ukusnog deserta. U novije vrijeme se umjesto rozulina često koristi rum.
Naime, prvi zapisi sežu iz vremena Mletaka, a 1300. godine zabilježeno je pod imenom „fratrov puding“. Mlečani su odavno otišli, a rozata je ostala s jednom fantastičnom nadgradnjom iz francuske kuhinje. Riječ je o karameliziranoj košuljici u kojoj se rozata banjamari ( fran. Bain – Marie) kuha i glavnom sastojku koji se koristi u pripremi po kojem je dobila ime. Razvoj kulinarstva, a posebno krema, u to su vrijeme zapravo bila otkrića koja su stvarala široku lepezu slatkih jela koja danas promoviraju svjetske kuhinje. Pa tako Talijani imaju creme caramel, francuzi creme brulee, španjolci flan, a mi rožatu.
Osim jednostavne pripreme i fantastičnog okusa, sastav namirnica je iznimno skroman, pa je i to jedan od razloga njezinog opstanka na ovim prostorima. No, s dalmatinskim čakavskim narječjem, koje se znatno razlikuje od govora Dubrovčana, rozata prelazi u rožatu - izgovor koji se najčešće koristi. To je važno istaknuti, jer pravi izraz za dubrovačku slasticu pripremljenu po izvornom receptu s ružinim likerom rosalinom predložen je za uvrštenje na UNESCO- ov popis zaštićene nematerijalne baštine.
Jednako kao i u Dubrovniku, i kod nas u Boki rožada spada u tradicionalne slastice. Vremenom se stari recept za rožadu modificirao, danas se pravi u manje keramičke posudice, namijenjene za porcije, ali bit je ostala ista.
Osnov rožade čine jaja, cukar i mlijeko, pa evo i uputa za spravljanje:
Potrebno je:
- 1 litra mlijeka
- 12 jaja
- 10 ožica cukra za smjesu
- 7 ožica cukra za karamel
- 3 ožice ruma
- 3 vanilin šećera
- sitno rendana korica jednog limuna
U tećici sa strane otopite šećer u karamel. Neka bude tamno smeđi. Prelijte ga u kalup u koji ćete kuhati, tj. peći rožadu. Dobro oblijte kalup , sa svih strana i sredinu kalupa ako je kalup s rupom (kako bi bilo najpoželjnije).
U posudu sa strane ulijte mlijeko, dodajte jaja i ostale sastojke i sve skupa izmutite s metlicom dobro, možete i s mikserom, ali se onda puno zapjeni, pa vam bude neizgledna rožada.
Smjesu ulijte kroz cjedilo u ohlađeni kalup obloženim s karamelom.
Prekrijte dobro alu - folijom.
U veću teću od kalupa (uštimate to prije svega) dodate vode do dvije trećine teće i kuhate otprilike 1 sat na srednjoj temperaturi. Nemojte na puno jako, jer će vam zakuhati i rožada, pa će vam biti na rupice što nije baš preporučljivo za njen izgled.
Poslije stavite još u pećnicu otkrivenu otprilike 10-ak minuta na 180 stupnjeva. Prije nego je stavite u pećnicu otkrijte foliju i pogledajte je li kuhana , treba biti tvrda i kompaktna nikako još tekuća.
Neka se dobro ohladi i tek onda je okrenite naopako i poslužite dobro dobro ohlađenu.
A kako bismo sačuvali bokeški jezik, evo iste ove rićete po starome:
Žbatit, usut u teću, posut kanelom i čokoladom, ili u štanap pomazati rožulinom i cukarom, napraviti krokanat. Kuhati u banjamaria, ili peći.
Eto drage domaćice, tko još nije parićavao rožadu, sad je vrijeme, jer ova ukusna i lagana krema osvježava i krijepi, naročito lijepo padne kad dobro otopli.
A do sljedeće setemane, pozdravlja vas Dux domaćica.