Prema podacima šibenskog kroničara Darka Gulin-a, austrijska brodarska tvrtka Austrijski Lloyd, osnovana 1833. god. je 20. kolovoza 1838. počela održavati redovitu putničku brodsku prugu Trst – Kotor. Jedan od brodova na toj liniji je bio Arciduca Ludovico izgrađen u Londonu 1837. godine. Austrijski Lloyd je u periodu od 1833 do 1847.godine izgradio 24 parna broda, na kojima je plovio veliki broj kapetana i mornara iz Boke kotorske.
Lučki kapetan u Dubrovniku je 10. kolovoza 1844 god, zabilježio da su redovito brodskom prugom u grad stigla 153 putnika, među kojima je bilo i onih koje je opisao kao passegieri della gita di piacere tj. kao putnike koji putuju iz razonode. Hrvatska turistička zajednica zato s pravom 1844. god. smatra godinom u kojoj je počeo turizam u Hrvatskoj.
Godine 1844. tvrtka Lloyd počinje, pored redovitih brodskih pruga, organizirati i izletničke ture. U svibnju te godine priredila je izlet u Veneciju (na regatu gondola), Ankonu (posjet svetištu Loreto) i Pulu (obilazak Arene). Šest godina poslije parobroda Great Western sa koji se smatra da je započeo era krstarenja i kod nas su se počele obavljati izletničke ture. Kroničar bilježi da su u Šibeniku došli turisti organizirano na feštu sv. Petra i Pavla 29. lipnja 1844. parobrodom Imperatore u vlasništvu tršćanskog parobrodarskog društva Austrijski Lloyd, pa su onda iz Šibenika manjim parobrodom zaplovili do Skradinskog buka, a na povratku u Trst posjetili su Zadar. Bio je to prvi brod u Dalmaciji na kojem su putnici bili isključivo turisti, tj. prvo kruzing putovanje kod nas jer je Boka kotorska tada bila u sastavu Dalmacije.
Kruzing kao dio nautičkog turizma, danas predstavlja jedan od vodećih svjetskih biznisa sa velikim brojem samostalnih ili udruženih multinacionalnih kompanija s flotama specijaliziranih kruzera. Kružna putovanja podrazumijevaju putovanje između više destinacija unutar jedne ili više zemalja koje ne razdvaja velika udaljenost. U novije vrijeme se organiziraju krstarenja između raznih kontinenata, kao i put oko svijeta sa posjetom najpoznatijim lukama u raznim državama. Vrijeme boravka u svakoj destinaciji je relativno kratko jer suvremeni turisti žele doživjeti što više u što kraćem vremenu.
Počeci krstarenja se povezuju sa SS Great Western-om prvim parobrodom namjenski izgrađenim za prelazak Atlantika. Imao je drveni trup, na boku lopatice i četiri jarbola. Svoje prvo putovanje preko Atlantika obavio je 8. travnja 1838. godine od Avonmouth-a (Bristol) do New Yorka. Tijekom 19. stoljeća organizirala su se putovanja radi razonode i brodovi su postajali sve veći i luksuzniji. Početkom 20. stoljeća tvrtke grade brodove za dvostruku namjenu, za prijevoz putnika i krstarenja, što dovodi do velike konkurentnosti na tržištu pomorskog prijevoza osobito između Europe i Amerike. Tek 70-ih i 80-ih godina na području Sjedinjenih Američkih Država počinju se razvijati pomorska krstarenja kao oblik turističke ponude, a u Europi i ostatku svijeta 90-ih godina. Da bi to postigli počeli su se graditi veći brodovi koji su mogli smjestiti više ljudi i koji su imali mogućnost stvaranja prihoda na brodovima kroz različite aktivnosti i usluge koje su se nudile. Najveća potražnja za krstarenjima u Europi su na zapadu Europe, a najveći porast bilježi se na tržištu Njemačke, Španjolske i Skandinavskih zemalja. Godine 2004. došlo je do rasta broja putnika od preko deset milijuna u toj godini. Danas turistički stručnjaci očekuju da će broj putnika na brodovima narasti do 28 milijuna. Kruzeri preko 50 najpoznatijih svjetskih kruzer kompanija posjetili su kotorsku luku u zadnjih 15 godina, a jedino ga nisu posjetili kruzeri Disney Cruise Line. Nadamo se da če i brodovi te kompanije uskoro posjetiti Boku kotorsku i Kotor.
Tekst: Andro Saulačić