1. Nakon višemjesečnog natezanja, pregovora i dogovora, koji su s vremena na vrijeme sadržavali sve elemente tragikomedije, Crna Gora je u konačnici ipak dobila manjinsku vladu, uz podršku prosrpskih i proruskih radikala iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koji postaju najvažniji politički čimbenik, a čiji će čelnik, inače četnički vojvoda Andrija Mandić, postati, prema dogovoru, šef Skupštine, a potom će nakon rekonstrukcije vlade, koja se predviđa za godinu dana, oni preuzeti četiri ministarstva, u kojima će njihovi ljudi već biti državni tajnici. Kako gledate na tu vladu?

- Odgovor na Vaše pitanje kako gledamo na vladu dali smo samim tim što nismo htjeli biti u njoj pod okolnostima koje ste naveli. Participacija u njoj naštetila bi vrijednostima koje zastupamo, a ona su nam važnija od ministarske ili bilo koje druge fotelje. Uostalom, politička konzistentnost koju sprovodimo nam je donijela prepoznatljivost i izvanredan rezultat na prošlim parlamentarnim izborima. 

2. Vi niste dio te vlade. Da li ste bili dobili poziv za sudjelovanje ili ne i zašto niste ušli u tu vladu? Jel vam ponuđena ministarsko mjesto u novoj vladi? Zbog sudjelovanja rigidne prosrpsko-proruske opcije u vlasti, stranke manjina odbile su sudjelovati u takvoj vladajućoj koaliciji. Albanski forum (u koji ulaze dvije albanske stranke) prihvatile su da budu dio i takve vlade, a Bošnjaci i Hrvati otišli su u oporbu s ostalim procrnogorskim strankama.

- Aktivno smo sudjelovali u procesu pregovaranja sve do trenutka kada je postalo očigledno da će buduću vladu podržati i da će ona ovisiti od proputinovske i provučićeve političke strukture. Tada smo odbili biti dio takve izvršne vlasti, jer za nas, kako sam kazao na skupštinskoj raspravi, NATO nije IV. Rajh, za nas Ruska Federacija sprovodi brutalnu agresiju nad Ukrajinom, za nas se, nažalost, desio genocid u Srebrenici, za nas Republika Hrvatska je imala legitimno i legalno pravo na obranu i teritorijalni integritet, za nas je neupitno postojanje crnogorske nacije, za nas je Crna Gora država s povijesnim utemeljenjem i kontinuitetom. Nismo pristali da sudjelujemo u vlasti koja podrazumijeva da na čelu Skupštine bude čovjek koji nosi službenu titulu četničkog vojvode i koji za Putina kaže da je njegov predsjednik. Iznevjerili bi sebe, svoje birače i politiku koju predstavljamo. Prije smo da budemo u oporbi nego u toj i takvoj vlasti. Da nam je vlast cilj po svaku, onda ne bismo izašli ni iz prethodne vlade, već bi trpjeli loše odluke i zadržali ministarsku poziciju. Inače, nuđeno nam je Ministarstvo za europske integracije.

3. Vladu je podržalo 46 zastupnika iz redova Spajićevog Pokreta Europa sad, partija nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata, Socijalističke narodne partije i albanskih nacionalnih partija.

Ove partije imaju ministre u Vladi, osim partija DF-a koji će u Vladu ući za godinu, po Sporazumu sa premijerom Spajićem. Hoće li takva vlada funkcionirati i opstati?

- Teško mi je predvidjeti i ne želim se baviti prognoziranjem trajanjem ove vlade. Ona je dobila veliku podršku u Parlamentu. Aritmetika je na njenoj strani, ali stabilnost nije samo u broju, već u principima. Dinamika i vrijeme će pokazati kolika je njena homogenost. Mi smo, iz Hrvatske građanske inicijative, spremni da ona traje i najduže što je to moguće. Pokazali smo da imamo kondicije i da ne odustajemo od vlastitih principa, i u izvanparlamentarnom djelovanju, pokazat ćemo to isto sada kada smo u oporbi. U politici, kao i u životu, jaki ste koliko možete izdržati teške okolnosti i u njima ostati lojalni vrijednostima kojima ste posvećeni. Naša politika ima jasan magistralan pravac - očuvanje hrvatskog identiteta u Crnoj Gori i jačanje državotvorne supstance iste Crne Gore. Ostajemo vjerni tim vrijednostima i nećemo odustati od njih ni po koju cijenu. 

4. Unatoč protivljenju američkih i europskih partnera, snage prosrpskog i proruskog bivšeg Demokratskog fronta (DF) postale su dio nove crnogorske vlade mandatara Milojka Spajića. Kako to komentirate?

- Očiglednim gubitkom autoriteta naših međunarodnih partnera, nažalost. 

5. Partije DF podržavaju ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaju nezavisnost Kosova, protivnici su članstva Crne Gore u NATO, negiraju genocid u Srebrenici , kako je moguće da su dio vladajuće koalicije? U kojem će smjeru ići ta vlada, prema eurointegraciji ili u krilo Aleksandra Vučića i Vladimira Putina?

- Treba čestitati Aleksandru Vučiću, ali i pojedinim kolumnistima u Crnoj Gori, jer su dobili ono što su htjeli. Predsjednik Republike Srbije mjesecima je lamentirao u njegovom teatralnom stilu kako opet neće biti Srba u novoj crnogorskoj vladi, baš kako ih nije bilo ni prije, a što je notorna neistina, ali i pokazatelj njegovog omalovažavanja onih pripadnika srpskog naroda koji su već participirali u Vladi Crne Gore. Mislite da je Aleksandar Vučić vršio pritisak oko ulaska DF - a u vlast kako bi doprinio bržem putu Crne Gore u EU!?

Nedavno je jedan od zastupnika bivšeg DF - a, sada vladajuće strukture, kazao da je skroz nebitno što kaže izvjestilac Europskog parlamenta Tonino Picula za ono što se dešava kod nas. Potencirajući da se radi o hrvatskom političaru, što je valjda za dotičnog kompromitacija. Od tog čovjeka i njegove stranke ovisi nova crnogorska izvršna vlast. Dakle, opravdana je bojazan glede puta Crne Gore k Europskoj uniji.

6. SAD i EU su zabrinute zbog vladajuće koalicije u Crnoj Gori koju čine stranke i lideri koji se aktivno protive euroatlantskim vrijednostima?

- Već sam kazao, za njih NATO predstavlja IV. Rajh i zločinačku organizaciju. Izvođači radova genocida u Srebrenici su im heroji, a Rusija ne sprovodi agresiju u Ukrajini. To su njihove 'vrijednosti'. 

7. Mnogi analitičari tvrde da predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović i novi premijer Milojko Spajić ipak su se vratili svojim korijenima i idejama srpskog sveta unatoč tome što su im cijelo vrijeme bila puna usta Europske integracije. Koliko je na njihovu odluku utjecao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i Srpska pravoslavna crkva kao i ruski lobi.

- Nema više prostora za deklarativno opredjeljenje i verbalnu posvećenost Europskoj uniji dok u konkretnom imamo sve ono što se protivi vrijednostima EU. Dobro u svemu ovome je što su svi na političkom polju zauzeli svoje pozicije koje jasno govore gdje i kome pripadaju.

8. Nedavno ste bili napadnuti zbog čestitke Hrvatskoj na  Danu pobjede i domovinske zahvalnosti? Da li se linč na vas stišao?

- Čestitat ću svaki državni blagdan u Crnoj Gori i Republici Hrvatskoj i ubuduće. Neću odustati bez obzira na prijetnje i neugodnosti. To je mjera digniteta politike koju vodimo. 

9. Kome u Crnoj Gori smeta Oluja i hrvatska pobjednička operacija?

- Smeta onima koji su sanjali granicu Karlobag - Karlovac - Virovitica, koji su sravnili Vukovar, koji su počinili genocid u Srebrenici, koji su izvršili egzodus Albanaca na Kosovu, a veliki broj njih smjestili u hladnjačama po Srbiji, koji su godinama držali u snajperskoj i svakoj drugoj okupaciji Sarajevo, koji su zapalili ratni požar od Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova, a danas na Crnu Goru gledaju kao na plijen. Ponovit ću i ovdje, ne bole njih ratovi i žrtve, već porazi. Za njih je danas politička korektnost da ih ne podsjećate da su gubitnici. 

10. Kako surađujete sa ostalim manjinskim strankama?

- Manjine su sebe ugradile u crnogorsku državnost. Vizionarskom i hrabrom politikom doprinijele su obnovi državnosti, a svojim kulturnim i duhovnim kapitalom, koji su ostvarili kroz stoljeća, trajno su obogatili Crnu Goru. Dobro surađujemo, što je i prirodno. U novom skupštinskom sazivu Hrvatska građanska inicijativa i Demokratska unija Albanaca formirale su Klub zastupnika i zajednički ćemo djelovati iz oporbenih klupa.

11. Nedavno vam je u posjetu bio i potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović. Koliko je to značajna posjeta s obzirom da je njegov posjet došao nedugo nakon napada na vas?

- Jako sam zahvalan potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću na dolasku i podršci, kao i premijeru Plenkoviću na svemu što radi za Hrvate u Crnoj Gori. Vlada Andreja Plenkovića najviše je uradila od svih Vlada za crnogorske Hrvate. Njegova podrška je intenzivna, konkretna i permanentna. Nama je to činjenica koja nam prvo znači u emocionalnom, a onda i u svakom drugom smislu. Oni koji nam prijete i žele kreirati ozračje devedesetih godina zaboravljaju da za razliku od tog nesretnog doba, Hrvati u Crnoj Gori više nisu neorganizirani i da Hrvatska nije ranjena ratom, već je to zemlja s jakim međunarodnim utjecajem i vodi stalnu brigu  svojim Hrvatima u Crnoj Gori. Hvala premijeru Plenkoviću za sve. S njegovom podrškom smo jači.