U Domu kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi jučer je održana prezentacija pod nazivom Kulturne prakse hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske, koju je održala dr. sc. Tamara Štefanac iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Poseban naglasak tijekom predavanja stavljen je na dugogodišnju uspješnu suradnju NSK s Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, kao i na zajednički projekt posvećen knjižnici "Ljudevit Gaj" u Donjoj Lastvi.
Ova je knjižnica, smještena u prostoru Doma kulture, prepoznata kao ključna ustanova u očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta hrvatske zajednice u Boki kotorskoj. Projekt naziva Knjižnica „Ljudevit Gaj“ u Donjoj Lastvi: čuvar nacionalnog identiteta hrvatskog naroda u Crnoj Gori, koji traje od 2021. do 2025., financiran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a provodi se u partnerstvu NSK i HNV-a.
Ciljevi projekta bili su pregled, popisivanje i zaštita knjižnične građe, kao i oblikovanje smjernica za njezinu daljnju uporabu. Osim stručno-znanstvenih aktivnosti, osobito je važno istaknuti izravnu suradnju s lokalnom zajednicom. Članovi hrvatske zajednice u Donjoj Lastvi sudjelovali su u procesu identifikacije i vrednovanja građe, a metapodaci i opis građe prilagođeni su upravo njihovim potrebama i kontekstu.
Tijekom četverogodišnjeg rada provedene su konzervatorsko-restauratorske procjene te donesene preporuke za dugoročno očuvanje zbirke. Projekt je rezultirao stvaranjem jasnih smjernica za rad knjižnice u budućnosti, pri čemu je naglašena važnost knjižnice kao baštinskog i okupljališnog mjesta zajednice.
Kroz istraživanje povijesnih dokumenata ustanovljeno je kako ova knjižnica nastavlja tradiciju društvene čitaonice u sklopu Pjevačkog društva "Ljudevit Gaj", koja datira još iz prve polovice 20. stoljeća. Sačuvana dokumentacija – poput dopisa knjižari Stjepanu Kugliju iz Zagreba iz 1940. godine, narudžbi nota hrvatske himne i kataloga knjiga, kao i dopisa u kojemu mons. Pavao Butorac donira sredstva za čitaonicu – svjedoči o snažnoj orijentaciji zajednice prema knjizi i kulturi.
Tijekom prezentacije dr.sc. Štefanac istaknula je i važnost dokumentiranja ostavština hrvatskih iseljenika, među kojima se posebno izdvojila glazbena ostavština skladatelja Antuna Kopitovića, rođenog u Boki kotorskoj, koji je nakon Drugog svjetskog rata emigrirao u Argentinu.
Posebno je značajna činjenica da je čitaonica u Donjoj Lastvi djelovala kao jedino takvo mjesto prije osnivanja javne biblioteke u Tivtu nakon Drugog svjetskog rata. Tako su upravo prostori ove čitaonice bili središnje mjesto informiranja i kulturne razmjene za lokalne Hrvate.
Danas, ova zbirka predstavlja vrijedan kulturni resurs ne samo za zajednicu u Donjoj Lastvi, već i za istraživače povijesti i kulture bokeljskih Hrvata. Zbirka je sada stručno obrađena, zaštićena i dostupna za daljnje korištenje, a istovremeno otvorena za buduće nadogradnje i projekte.
NSK je kroz ovaj projekt još jednom pokazala kako kulturna suradnja s Hrvatima izvan domovine ne smije biti puki simbol, već konkretna i sustavna potpora u očuvanju baštine i identiteta. Donjolastovski projekt potvrđuje kako se i u manjim zajednicama, uz volju i suradnju, mogu razviti modeli koji odgovaraju na potrebe i izazove 21. stoljeća.
Zaključno, dr.sc. Štefanac uputila je poziv svim članovima zajednice: pregledajte svoje police, albume, fotografije i dokumente – možda upravo u vašoj obitelji postoji materijal koji bi mogao postati dio zajedničke baštine. NSK stoji na raspolaganju za suradnju, a virtualni alati poput izrade digitalnih izložbi omogućuju široku dostupnost i uključivanje novih generacija u očuvanje identiteta.
Osim suradnje s hrvatskom zajednicom u Donjoj Lastvi, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu provodi i slične projekte s Hrvatima diljem svijeta. Primjerice, 2024. godine realiziran je projekt "Iz Pittsburgha s ljubavlju", u suradnji s Hrvatskom bratskom zajednicom iz SAD-a, kojim je dokumentirana i obrađena knjižnična baština hrvatskih iseljenika u Americi. Slično se surađuje i s Hrvatima u Mađarskoj, Austriji i Italiji, gdje su uspostavljene lokalne zbirke i arhivi, čime se podupire očuvanje jezika, kulture i identiteta kroz pisanu baštinu i dokumentaciju zajednice.