Vladimir Nazor, jedan od najplodnijih i najvažnijih hrvatskih pjesnika, objavio je 1912. godine znamenitu zbirku Hrvatski kraljevi, izašlu u izdanju Matice hrvatske i tadašnje Matice dalmatinske. Kao što je poznato, jubilej 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i kralja Tomislava bio je u Boki kotorskoj i Svebarju 1925. godine obilježen nizom javnih događaja i postavljanjem spomen-ploča, uz ostalo i na katedrali sv. Tripuna. Povodom ovogodišnjega jubileja, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, upriličilo je sinoć u Domu kulture Josip Marković u Donjoj Lastvi predstavljanje novog izdanja Nazorovih Hrvatskih kraljeva. O knjizi su govoriti književni povjesničari: prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, književni tajnik Matice hrvatske, i mr. sc. Božidar Petrač, potpredsjednik Matice hrvatske i priređivač knjige.
Izrazivši zadovoljstvo što se, nakon predstavljanja u Petrinji, Solinu, Đakovu, Sinju i Kaštelima, Nazorovi Hrvatski kraljevi predstavljaju i u Tivtu, odnosno u Boki kotorskoj, u svojemu izlaganju prof. dr. sc. Vladimir Lončarević istaknuo je, uz ostalo, da je Nazorova knjiga u vrijeme svojega izlaska bila veoma važna, kako književno i kulturno, tako politički, zadržavši aktualnost i u kasnijim vremenima i izdanjima 1931. i 1977., sve do danas i ovoga novog, faksimilnog prvoga izdanja iz 1912., koji je Matica hrvatska objavila 2025., u povodu velikog jubileja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
Nazor se, kako ističe Lončarević, Hrvatskim kraljevima, a na bazi tradicije od Marulića, preko Kačića Miošića, Preradovića, Šenoe, te njegovih suvremenika Kranjčevića i Matoša, očitovao kao pjesnik bard, stvarajući Hrvatske kraljeve kao glas narodne duše narodnoj duši.
Hrvatski kraljevi stoga funkcioniraju poput poetskog alata za rekonstrukciju i emancipaciju nacionalnog pamćenja, postajući sredstvo distribucije poetskog „znanja“ o prošlosti i dijelom njezine reafirmacije kroz historiografiju, kulturu i politiku. Podsjetivši na svojedobnu ocjenu spomenute zbirke i Nazora iz pera poznatoga književnoga povjesničara Antuna Barca (1918), koji je, uz ostalo, napisao: „Mi smo borci, divovi, rušioci, u našim žilama teče krv hajduka i uskoka što su umirali, no predavali se nisu, nisu ustupali. Misao ova stoji na čelu „Hrvatskih kraljeva“ i ona je tako reći sinteza svega što je Nazor u tim pjesmama htio reći“, Lončarević uočava da se, čitajući i njegove kasnije pjesme, sve do onih što ih je napisao tijekom svojega boravka u partizanima, Nazor nedvojbeno iskazuje čovjekom jasna i neokrnjena hrvatskoga identiteta i vizije slobode. Stoga neće biti neobično što njegova Zvonimirova lađa, kojom zbirka Hrvatski kraljevi završava, i u ratu dobiva svojevrstan nastavak u nizu pjesama, prvo u Čamcu na Kupi, zatim i u drugima, sve do pjesme Mornarska, napisanoj u svibnju 1944. u Rakovici, u kojoj kaže: „Njiše, diže jadranski se val… Slava kruni Hrvatsku nam svu / Brod Zvonimirov opet nam je tu!“ Zaključno, ocjenjuje Lončarević, Hrvatskim kraljevima, Nazor je u svoje vrijeme ispisao jednu od najvažnijih književnih stranica revitalizacije i učvršćivanja hrvatskog identiteta, čemu je ostao vjeran do kraja života.
„Matica hrvatska objavila je u povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva faksimilno izdanje zbirke Vladimira Nazora Hrvatski kraljevi iz 1912., priključivši se tako kulturi sjećanja na početke hrvatske povijesti, i one stvarne i one predajne, legendarne, domišljene, njezinu njegovanju i poštivanju, što je zadaća svakoga naraštaja. U naše vrijeme, kada je obnovljena hrvatska država, nipošto ne bismo smjeli prekidati niti toga sjećanja, isprepletene tolikom krvi i nevoljama kojima naša povijest obiluje, jer tko ne poznaje korijene svojih početaka, teško će se orijentirati u nesigurnosti sadašnjice i potpuno neizvjesnoj budućnosti. Ne možemo i ne smijemo zaboraviti da su naša sadašnjost i naša sadašnja posebnost iznikle iz drevnih kruna hrvatskih narodnih vladara. Naša sjećanja povezuju nas s cjelokupnom zajednicom našega naroda, postaju zajednički spomen koji utemeljuje i ukorjenjuje naš identitet, a učvršćuju i u zajedništvu osvješćuju samu zajednicu. U tom je vrijednost kulture sjećanja, njezina potreba i snaga. Toj kulturi sjećanja i proslavi velike 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva svoj doprinos daje Matica hrvatska objavom pretiska Hrvatskih kraljeva Vladimira Nazora“ – kazao je mr. sc. Božidar Petrač tijekom izlaganja te objasnio da je riječ o Nazorovoj zbirci u kojoj je prepjevana, rekreirana i rekonstruirana, izmaštana i domišljena povijest hrvatskoga naroda i njegovih narodnih vladara, banova i kraljeva, koja ipak počiva na određenim dostupnim historiografskim podatcima, dokumentima i povijesnim vrelima: „Cijeli je mozaik ranoga srednjovjekovlja hrvatskoga naroda sastavljen od povijesnih i fakcijskih te pjesnikovih fikcijskih kamenčića, plodova njegove imaginacije“. Gospodin Petrač se osvrnuo i na Nazorovu pjesmu Tomislav, utemeljenu na legendi, a stiliziranu modernističkim izrazom: „ ... bitno je u prvoj polovici XX. stoljeća, posebice u doba proslave 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, doprinijela stvaranju predaje o Tomislavovoj krunidbi, jačanju hrvatske nacionalne svijesti i stvaranju i utvrđivanju nacionalnog identiteta“.
„Nazorovi Hrvatski kraljevi i danas, kad se Zvonimirova lađa, hrvatska država, otisnula s „tvrde sike“ i prestala nakon devetsto ljeta biti političkom utopijom, svjedoče o vitalnosti Nazorove poetike koja je iznikla iz hrvatske nacionalne misli i historicizma i o neospornim vrijednostima njegove domoljubne poezije. Hrvatski kraljevi programatska je Nazorova pjesnička vizija hrvatske drevne prošlosti, koja snažno motivira našu sadašnjost i opće narodne i univerzalne vrjednote prenosi u našu budućnost. Tom je zbirkom bard hrvatske poezije podario hrvatskomu narodu, kako bi Antun Gustav Matoš rekao, kao najhrvatskiji, najpatriotskiji naš pjesnik ponajbolje stihove hrvatske rodoljubne poezije“ – zaključuje na kraju mr. sc. Božidar Petrač.
Promociji su nazočili i generalna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru Jasminka Lončarević, zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, predsjednica Matice hrvatske – Ogranka u Boki Marija Mihaliček, kao i članovi Hrvatskog nacionalnog vijeća i hrvatskih udruga u Crnoj Gori.
Posebno zadovoljstvo bilo je zbog prisutnosti članova Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, prof. dr. sc. Mislava Grgića, Zmaja Strossmayerskog, Velikog meštra Družbe, i
Igora Tambića, Zmaja od Bure, pročelnika Sekcije kulturne baštine Družbe.
U glazbenom dijelu večeri nastupile su profesorice Bruna Matijević i Nevila Klakor, a Nazorove pjesme Dolazak, Tomislav I. i II., kao i Zvonimirova lađa, interpretirao je član amaterskog kazališta Hrvatskog nacionalnog vijeća Josip Belan.