Ogranak Matice hrvatske u Boki Kotorskoj organizovao je sinoć u Galeriji solidarnosti predstavljanje likovne monografije VESNA ŠOJAT, autora Nikole Albanežea, u izdanju Skaner studija - Zagreb i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba.
Monografuju su pored urednika Željka Brguljana, predstavile istoričarke umjetnosti Marija Mihaliček i Ljiljana Zeković, a u ime izdavača obratio se Dragi Savićević.
U ime organizatora prisutne je pozdravila istoričarka umjetnosti Marija Mihaliček, koja je kazala “da kulturne pojave i njihovi nosioci, predstavljaju važan segment našeg zavičajnog kulturnog habitusa”.
,,Ako ih se ne sjećamo, ne propitujemo vrijednosti i ističemo kao kulturnu baštinu, padaju u zaborav. Na primjeru porodice Šojat se to vidi, ali ne samo njih. Dosta je primjera, gdje smo dozvolili da prođe vrijeme bez interesovanja za ljude, stvaraoce-umjetnike koji su zavičajnu Boku mnogostruko zadužili, jer su je svojom umjetnošću ovjekovječili na najplemenitiji način. Vesna Šojat je izabrala da veza nje i Boke, bude najpotpunija u njenim slikama, koje su nastajale u okruženju roditeljskog prčanjskog doma ili u sjećanjima na prizore koje je razrađivala i davala im smisao u svom zagrebačkom ateljeu, kao što su radili i njeni roditelji. Monografija u sebi nosi i umjetničke tragove njenih roditelja akademskih slikara Antona Šojata i Melite Bošnjak” - kazala je Mihaliček.
Istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, navodi da je Vesna Šojat, jedna od reprezentativnih imena hrvatske istorije umjetnosti 20. i 21. vijeka.
,,Nažalost, nedovoljno je valorizovana u sredini iz koje je potekla i kojoj je motivski posvetila svoj impozantan i vrijedan likovni opus. Njena jedina samostalna prezentacija u Crnoj Gori, upriličena u galeriji Centra za kulturu u Kotoru 1988. godine, ostala je za pamćenje samo kulturnoj javnosti u bokokotorskim okvirima, a njene slike u Crnoj Gori nalaze se u fondu Narodnog muzeja, u fundusu “Umjetnici Jugoslavije Njegošu, ulje na platnu Stijene iz 1971”, koja pripada ranim radovima nastalim nakon završene Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu”- pojasnila je Zeković.
Urednik monografije Željko Brguljan, ističe da je dominantni motiv u opusu Vesne Šojat, pejzaž Boke Kotorske.
,, U užem smislu kameni pejzaž-stjenovite vrleti nad zalivom i detalji građevina Kotora. Posmatrajući masive kotorskog zaliva, njegove mijene od rane zore do prvog sumraka, fiksirala je svojim kistom hiljade lica zalivskog pejzaža. Iako rođenjem i odrastanjem pripada Zagrebu, Boka je za Vesnu bila onaj pravi, duboko doživljeni zavičaj. Ljubav prema veličanstvenom kamenom amfiteatru prenijeli su joj roditelji, prvenstveno otac - rođenjem Bokelj, koji je odrastao na obali Prčanja, i majka Zagrepčanka - zaljubljena u Boku. Vesnina ljubav i opčinjenost Bokom nije se promjenila, pa je nakon zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, njen put bio očekivan - posvetila se slikanju bokeljskog kamena”- dodao je Brguljan.
Na kraju programa, u ime izdavača obratio se Dragi Savićević.
,,Knjiga se ne može izdati pojedinačno, a urednik Željko Brguljan nas je sve okupio i bio inicijator njenog izdavanja. Na neki način, on je dao vjetar u leđa Vesni Šojat, koja nije neko ko voli da se eksponira. Bio je uporan u ideji da ona predstavi ono što njeguje i stvara. Dijelim senzibilitet sa umjetnicom prema kamenu, Boki i svemu onome što kao umjetnik osjeća i zapisuje”- kazao je između ostalog Savićević.
Vesna Šojat je bila spriječena da prisustvuje promociji, pa je u njeno ime Željko Brguljan uručio poklon Ogranku Matice hrvatske u Boki Kotorskoj - njenu sliku sa motivom kotorskih bedema.
Tekst i foto: Tamara Vuković/Radio Kotor