U restoranu ONE u Porto Montenegru jučer je održan skup na inicijativu Richarda Gadboisa, osnivača fondacije Richard & Francis Gadbois, koja u Crnoj Gori već nekoliko godina podržava razvoj jedrenja, održive zajednice i zaštitu Bokokotorskog zaljeva. Povod okupljanja bio je razvoj i predstavljanje inicijative Save the Bay, kao i prezentacija radne verzije programa Festivala vjetra 2026., čiji edukativni segment predstavlja temelj iz kojeg je ova platforma i proistekla.
Skup je okupio predstavnike Općine Tivat, Ministarstva pomorstva, Pomorskog fakulteta Kotor, Crnogorskog jedriličarskog saveza, Jedriličarskog kluba Delfin, Fondacije Kotor Art, Instituta za biologiju mora, kao i predstavnike kompanija, kulturnih organizacija, kreativne i nautičke industrije. Atmosfera je bila radna, ali prijateljska – s ciljem da se konkretiziraju naredni koraci u zaštiti i održivom upravljanju Bokokotorskim zaljevom.
„Nevjerovatno je da smo za manje od tri dana uspjeli da okupimo ovako raznovrsnu i sposobnu grupu ljudi. Ljudi s različitim znanjima, ali sa zajedničkom idejom – da Boku sačuvamo. To me čini istinski zahvalnim i optimističnim,“ poručio je Richard Gadbois.
Ivan Lučić iz Jedriličarskog kluba Delfin predstavio je ranija, kao i koncept petog izdanja Festivala vjetra koji se održava u Tivtu, a od 2026. godine širi svoj sadržaj i na Kotor. Program festivala, koji uz regate i koncerte uključuje edukaciju, konferencije, izložbe i radionice za djecu, postao je model za povezivanje zajednice kroz more.
„Festival vjetra je nastao iz entuzijazma i želje da se more ne doživljava samo kao resurs, nego kao prostor zajedničkog života. Saradnja s Pomorskim fakultetom i podrška fondacije Richarda Gadboisa dali su mu novu dimenziju – sada ne govorimo samo o sportu i kulturi, nego o strateškom promišljanju budućnosti Boke,“ kazao je Lučić.
Jedan od najznačajnijih segmenata festivala je konferencija “Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija”, koju JK Delfin realizira u suradnji s Pomorskim fakultetom, čija je misija usmjerena na kritičko promišljanje rasta nautike i njenog utjecaja na prirodnu i kulturnu baštinu. Upravo iz ovog dijela programa razvila se i ideja o platformi Save the Bay – kao konkretnom okviru za suradnju između znanstvenih institucija Kotora i Santa Barbare, uz aktivno sudjelovanje lokalne zajednice donosioca odluka.
Docent dr. Zorica Đurović, prodekanica za razvoj i komunikacije Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore istakla je da je suradnja s Univerzitetom Kalifornije inicirana kroz Save the Bay korak ka kreiranju ozbiljnih i upotrebljivih studija koje mogu služiti kao osnova za donošenje javnih politika.
„Imamo dovoljno znanja i kapaciteta ovdje, ali je dragocjeno kada ih možemo povezati sa međunarodnim iskustvima. Naš cilj je da kroz zajedničke studije – poput one o uticaju pomorskog saobraćaja i zagađenja bukom – stvorimo konkretne preporuke koje će doprinijeti održivom upravljanju Bokom,“ poručila je Đurović. Dodala je da je komunikacija s partnerima iz Kalifornije uspostavljena, te da se na Pomorskom fakultetu i Insititutu za biologiju mora UCG u Kotoru nadaju da će uskoro dobiti uvid u ekspertize na koje mogu računati, kako bi definirali teme istraživanja na kojima će zajednički raditi s kolegama s Univerziteta Santa Barbara.
Gadbois je naglasio da mora postojati balans između turizma i očuvanja životnog okoliša, te da je sada ključni trenutak za djelovanje. U razgovoru je naglašena potreba za konkretnim mjerama, kojima se sprovodi regulacija brzine plovila kroz tjesnace poput Veriga, zabrana ulaska motornih čamaca unutar 300 metara od Plave špilje, kontrola broja kruzera, redefiniranje pristanišnih kapaciteta, i edukacija – ne samo lokalnog stanovništva i turista, već i političkih struktura.
Planovi za naredni period uključuju lansiranje web stranice platforme Save the Bay, kao i izradu strateškog dokumenta koji će idučeg mjeseca biti predstavljen predsjedniku Crne Gore tijekom njegovog posjeta Vašingtonu. Cilj je da se ova inicijativa pozicionira kao primjer konkretne suradnje između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, u oblasti očuvanja mora i održivog razvoja obale.
Zaključak skupa bio je da Bokokotorski zaljev ima potencijal da postane model za cijeli Mediteran – ne samo kao vizualno prelijepa destinacija, već kao prostor u kojem zajednica, nauka, kultura i turizam funkcionira u ravnoteži. Sudionici su složni- za to je potrebno znanje, upornost i zajednički rad. A taj rad – već je počeo.
“Zaliv nije samo pejzaž. On je ogledalo zajednice i njenog odnosa prema prostoru. Imamo znanje, imamo volju i imamo partnere. Vrijeme je da se povežemo i uradimo nešto stvarno vrijedno”, zaključio je Ivan Lučić iz JK Delfin.