U kotorskom hotelu Cattaro sinoć je premijerno prikazan dokumentarni film „Razglednica iz Dobrote“, nastao u okviru međunarodnog projekta „Putevima bokeljskih Hrvata“, koji već sedam godina povezuje Crnu Goru i Hrvatsku kroz istraživanje i predstavljanje bogate kulturne baštine bokeljskih Hrvata. Novi filmski naslov vodi nas u Dobrotu, mjesto iznimne povijesne važnosti, gdje kroz priče obitelji Tripković, Dabinović i drugih, oživljava nekadašnji život u pomorskim palačama i otkriva izazove očuvanja identiteta u suvremenom vremenu.
„Sedmu godinu ovaj projekt radimo, ali znači ipak smo u prvom razredu osnovne škole, što znači da smo tek mali i da imamo snage i entuzijazma nastaviti s ovakvim projektom još u budućnosti dosta dugo, otkrivati zapravo sve ono što Boka je, sva njezina bogatstva, kulturna, identitetska i pokazivati zapravo to ne samo ovdje u ovom malome kraju, nego i cijelome svijetu, ali prvenstveno zapravo osvijestiti to pitanje identiteta Hrvata na ovim prostorima i očuvanje njihove kulturne baštine. Film koji je snimljen otvara mnoga pitanja, dosta govori o prošlosti, ali on je itekako film o budućnosti”, kazala je Sanja Putica, ambasadorica projekta, na samom početku večeri.
Dobrota, malo mjesto u Boki kotorskoj, kroz ovaj film postaje simbol bogate hrvatske pomorske i trgovačke tradicije, ali i podsjetnik na važne kulturne slojeve koji se i danas zrcale u svakom kamenu, crkvi i obiteljskoj priči.
„Ljepota i moć Dobrote vječno je nadahnuće za sve koji imaju priliku upoznati je. Reći nešto, a ne ponoviti se, mislim da je gotovo nemoguće. Izdvojiti nešto, izuzetno teško, jer cjelina o kojoj večeras je riječ, zaista je nešto posebno. Moje obraćanje će vas podsjetiti na legendu o nastanku ovog prelijepog kraja”, rekao je prilikom obraćanja gospodin Mirko Vičević, admiral Bokeljske mornarice i predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore. Vičević je ispričao legendu o nastanku Dobrote koju, kako je kazao, mnogi dosad nisu imali prilike čuti, podsjetivši na značaj pravih želja i njihove moći ostvarivanja.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Zvonimir Deković, izrazio je zadovoljstvo dugogodišnjim održavanjem projekta pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore i Republike Hrvatske: „…što daje posebnu težinu, vrijednost i značaj kulturi, povijesti i trajanju hrvatske zajednice u Boki kotorskoj. Dakle, sam naziv Putevima bokeljskih Hrvata, ja bih rekao, govori o tim putevima koji su uglavnom bili jednosmjerni, vodili su iz Boke. Malo koji put je vodio prema Boki. Nisu bili prekriveni ružama, bili su trnoviti. U ovome filmu ćete vidjeti i osjetiti dah tog vremena i da ćemo spoznati, mnogo razloga, zbog kojih se odlazilo iz Boke. Svi koji su otišli iz Boke ili su ostavili svoje ovdje, nosili su ljubav prema zavičaju, koju je nemoguće izvući iz bokeljskog čovjeka”.
Prisutnima se obratio i Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Crne Gore, naglašavajući važnost poznavanja vlastite povijesti: „Da bi znali kamo idemo, moramo znati odakle dolazimo i zbog toga mi toliko cijenimo i volimo svoju prošlost. Nismo ideologizirani ni nismo zarobljeni njome, već nadahnuti i ohrabreni. A, što su to putevi bokeljskih Hrvata? Putevi bokeljskih Hrvata u prošlosti su putevi svetog Leopolda Bogdana Mandića, slavnih Zmajevića, to su putevi Iva Visina, Viktora Vide – to je sve ono što je na ponos Hrvatima u Crnoj Gori, a na svaku korist samoj državi Crnoj Gori. Što su danas putevi bokeljskih Hrvata? U ovom vremenu sigurno da je to naš doprinos u obnovi crnogorske nezavisnosti, članstvo u NATO savezu i, nadam se, skorom članstvu u EU. Hrvati će i dalje biti što po svojoj prirodi jesu – snažan most Hrvatske i Crne Gore, jer Hrvati su zapravo dodir Crne Gore s Europom … Mi ćemo i dalje čuvati svoj vlastiti hrvatski identitet i jačati državni subjektivitet same Crne Gore”.
Veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori, gospodin Veselko Grubišić, naglasio je važnost dostojanstva i priznanja identiteta: „Ovaj film je još jedno u nizu svjedočanstava o tisućljetnoj postojanosti, baštini i identitetu Hrvata na ovom prostoru. Učeniji od mene kazali su kako u svakoj osobi postoji dio duše koji stari Grci zovu timos, a koji žudi za priznanjem vlastitog dostojanstva. U tom smislu definirano je da izotimija predstavlja zahtjev za jednakim poštovanjem naspram drugih ljudi. Sretan sam da Hrvati u Boki, kao i ostali Hrvati u Crnoj Gori, slijede princip izotimije, znači da njihovo dostojanstvo i položaj budu jednaki drugima”.
U ime Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske obratila se prof. dr. Vanda Babić Galić, izaslanica ministra, izrazivši ponos na projekt koji, kako je istaknula, ne samo da povezuje Crnu Goru i Hrvatsku, već i cijelu hrvatsku dijasporu: „Izražavam veliku radost i podršku projektu koji promiče kulturnu baštinu te unutar te bogate lepeze pronalazi teme, koje nas potiču na promišljanje, ali i na djelovanje. Od početka sam u projektu, zajedno s neumornim voditeljem i idejnim tvorcem Tonijem Dabinovićem, kao i ambasadoricom projekta dragom Sanjom Puticom, i to ne samo kao posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, već prije svega kao znanstvenica, kao književnica, ali temeljno i od početka kao netko kome je kulturni kod Zaljev svetaca. Ovaj projekt Putevima bokeljskih Hrvata jest kulturološki brod, koji spaja Hrvate koji su rasuti diljem svijeta s Bokom, ali i u susretu kultura povezuje Crnu Goru s Hrvatskom, Europom i svijetom. Dobrota je malo mjesto u Boki kotorskoj, rekla bih malo, veliko mjesto kapetana, trgovaca, palača i tradicije. Dobrotska čipka, Dobrotska torta i pjesmarice dobrotskih pomoraca dio su svakog kutka Boke, ali i posebnost Dobrote gdje danas pronalazimo mir i sjećanja u dvjema dobrotskim crkvama, Svetom Mateju i Svetom Eustahiju”.
Pozdrave predsjednika Republike Hrvatske prenio je njegov izaslanik Bartol Šimunić: „Film pokazuje da je hrvatska kultura baš u ovim krajevima neodvojivi dio šire europske povijesti, a ujedno i temelj ponosa identiteta današnje zajednice, kako hrvatske tako i crnogorske. Ostavština ovih obitelji uveliko nadilazi zidove njihovih palača. Ona je integralni dio ove zemlje i ponos za njezinu budućnost. Hrvatska i Crna Gora imaju priliku i odgovornost ovu baštinu pretvoriti u most prijateljstva i suradnje. Njegovati hrvatski i crnogorski identitet znači čuv čuvati bogatstvo koje nas povezuje“, kazao je gospodin Bartol Šimunić, pritom podsjetivši i na pitanje povrata Doma kulture u Donjoj Lastvi kao na važnu činjenicu za hrvatsku zajednicu u Boki.
U ime predsjednika Crne Gore nazočnima se obratila izaslanica Milena Pejović Eraković, koja je i svečano otvorila događaj: „Ovaj projekat ukazuje ne samo na snažne veze između Crne Gore i Republike Hrvatske, već i na našu zajedničku obavezu očuvanja kulturne baštine. Posebno nam je drago što su ove godine u fokusu projekta Dobrota i njene prekrasne palače. Ovaj dio kulturne baštine zaslužuje pravilnu valorizaciju i pažnju kojoj posvećujete. Koristim ovu priliku da podsjetimo i na važnost očuvanja Kotora, grada pod zaštitom UNESCO-a, simbola univerzalnih vrijednosti kulturne i prirodne baštine, i naša je zajednička obaveza da ovaj prostor sačuvamo od prijetnji koje mogu ugroziti njegov UNESCO status, jer takav gubitak bi bio nenadoknadiv“.
Premijeri su prisustvovali i predstavnici lokalnih vlasti, uključujući Marinu Bjelju, glavnu administratoricu Općine Kotor, kao i članovi obitelji Tripković i Dabinović, čije su obiteljske priče važan segment filma. Projekt „Putevima bokeljskih Hrvata“ provodi se pod supokroviteljstvima predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića te predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, a partneri projekta su Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore te Zajednica bokeljskih Hrvata.
Među donatorima i sponzorima istaknuli su se JANAF d.d., Croatia Airlines, Erste Banka Hrvatska, te hoteli Cattaro i SIRO Boka Place, dok je program svečanosti moderirala gospođa Dolores Fabian.
Film „Razglednica iz Dobrote“ još jednom potvrđuje da očuvanje kulturne baštine nije samo stvar prošlosti, već i odgovornost prema budućnosti. Kroz intimne obiteljske priče, arhitekturu i identitetsku simboliku mjesta poput Dobrote, projekt „Putevima bokeljskih Hrvata“ nastavlja graditi mostove između naroda, kultura i generacija.