U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj sinoć je u Koncertnoj dvorani Muzičke škole – crkvi Svetog Duha održana promocija novog dvobroja Kotorskog zbornika. Ovo izdanje, obimom najbogatije do sada, donosi više od 300 stranica znanstvenih i stručnih radova, prikaza, osvrta i memorijalnih zapisa, potvrđujući važnu ulogu kotorskog Ogranka u očuvanju i prezentaciji bokeljske baštine.
Pred brojnim posjetiteljima govorile su Vesna Čučić, Jasminka Grgurević, Marija Mihaliček i Jasmina Bajo, dok je Bajo pročitala i opširni osvrt Slavka Dabinovića, koji zbog spriječenosti nije mogao nazočiti promociji.
Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki, povjesničarka umjetnosti Marija Mihaliček, u svom je obraćanju istaknula kako se gotovo osam godina kontinuiranog rada Ogranka prepoznaje u vrijednim izdanjima, koja sustavno bilježe i afirmiraju sve segmente bokeljske kulturne, povijesne i duhovne baštine.
„Pisana riječ o Boki kotorskoj, njenoj povijesti, kulturi, baštini, afirmaciji ljudi od pera, kojima je Boka zavičaj, nalazi se među koricama knjiga u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Boki“, kazala je Mihaliček.
Naglasila je kako su izdanja Ogranka prepoznata i od strane Matice hrvatske u Zagrebu: „Znakovito je svakako što su gotovo sva naša izdanja, od Matice hrvatske iz Zagreba, dobila priznanja koja se dodjeljuju za izdavačku djelatnost u ograncima, a ima ih oko 130.“
Govoreći o zahtjevnoj godini koja je iza njih, Mihaliček je dodala: „Uspjeli smo, uz velike poteškoće koje su pratile pripremu, u drugoj polovini ove godine okončati ranije planirano. Mnogo ranije planirano.“
Posebno je istaknula suizdavaštvo dopunjenog izdanja monografije Željka Brguljana Na granici mora i neba, objavljenog u suradnji s Bokeljskom mornaricom 809 iz Zagreba i Hrvatskim pomorskim muzejom u Splitu: „Knjiga je promovirana u Kotoru, Splitu i Dubrovniku, a na festivalu knjige Pazi što čitaš u Kotoru, nagrađena je za znanstveni doprinos i trajnu vrijednost.“
Mihaliček je zahvalila Željku Ninkovu na grafičkoj pripremi zbornika te naglasila rijetkost ovakvih izdanja: „Nevelik je broj ogranaka Matice u Hrvatskoj koji imaju znanstveno-stručna periodična izdanja, a u ograncima izvan RH takva izdanja su prava rijetkost.“
Na kraju je izrazila želju da se projekt nastavi razvijati: „Želimo da dugo traje Kotorski zbornik i da bude što sadržajniji, da se okuplja što više autora…“ Posebno je zahvalila Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH na potpori.
Urednica dvobroja, Vesna Čučić, čestitala je Mariji Mihaliček na istrajnosti i predanom radu, naglasivši obim i važnost novog izdanja.
„Dvobroj je nadišao 300 stranica, brojimo 11 znanstveno-stručnih radova, u rubrici ‘prikaz i osvrti’ imamo 5 priloga, a u bloku ‘in memoriam’ dva.“
Podsjetila je kako je prvi broj zbornika nagrađen Zlatnom poveljom Matice hrvatske, što je bilo snažno ohrabrenje, ali i obveza: „Povelja je potvrdila dobar put i učvrstila uvjerenje da kotorska Matica hrvatska treba ustrajati na zacrtanom putu. No povelja je donijela i velike obveze i sumnje hoće li izdržati temelje izgrađene prvim brojem. Sad smo uvjereniji da hoće.“
U svom izlaganju detaljno se osvrnula na radove autora sa crnogorske strane te istaknula vrijednost istraživanja i doprinos svakog pojedinog priloga.
Kako Slavko Dabinović nije mogao osobno prisustvovati, njegov opsežan i sadržajan osvrt na radove hrvatskih autora pročitala je Jasmina Bajo.
U osvrtu se ističe rad dr. Lovorke Čoralić Odjeci Morejskog rata (1684.–1699.) na području Boke kotorske: „Rad tretira događanja na području Boke u vrijeme Morejskog rata i ukazuje na važnost osvajanja Herceg Novog i obalnog područja do Risna i spajanja cjelokupnog bokeljskog prostora u jedinstveni mletački posjed.“
Posebno je naglašena stabilizacija prostora nakon rata: „Završetkom ovog rata Boka se oslobodila ratnih nesigurnosti i dobila je znatno veću mogućnost razvijanju pomorstva i pomorske trgovine.“
Osvrćući se na rad Željka Brguljana o crkvici sv. Ivana na Prčanju, Dabinović je istaknuo:
„Autor kroz 11 poglavlja nastoji rekonstruirati postojanje ove crkvice za period od osam stoljeća… autor je uspio potvrditi starost ove crkvice od prvobitne 1222. do 1622. godine, kao i nanovo izgrađene crkve od 1622. do današnjeg dana.“
Bajo je pročitala i dio osvrta o prilozima Zorice Čubrović, Vesne Čučić, Domagoja Vidovića, Roberta Tonsatija, Tatjane Koprivice, Željka Starčevića, Danke Radić i Marije Mihaliček, uz naglasak na njihov znanstveni doprinos i komplementarnost temama zbornika.
Jasminka Grgurević nadovezala se izlaganjem o radovima hrvatskih autora koje je dodatno približila publici, naglašavajući njihovu vrijednost za bokeljsku kulturnu povijest:
„Svjesna veličine i značaja svake ispisane riječi, pokušat ću vam ukratko približiti radove Lovorke Čoralić, Željka Brguljana, Vesne Čučić, Domagoja Vidovića i Danke Radić.“
Na kraju je istaknula važnost kontinuiranog istraživanja i suradnje: „Čestitam autorima radova koji su doprinijeli da se Kotorski zbornik nađe pred nama, Ogranku Matice u Boki na još jednom poduhvatu, s željom da i u budućnosti nastavi s uspostavljanjem dijaloga na polju istraživanja, zaštite, promocije i valorizacije bokeške baštine.“
Nakon završnih riječi Marije Mihaliček, svi prisutni, dobili su svoj primjerak dvobroja Kotorskog zbornika.