Vuksanović na zasjedanju COSAC-a u Estoniji

Time to read
2 minutes
Read so far

Utorak, 28. studenog 2017. - 9:11
Autor: 

Predsjednik Odbora za europske integracije Adrijan Vuksanović i član Odbora Mihailo Anđušić sudjelovali su na LVIII. plenarnom zasjedanju Konferencije odbora za europske poslove parlamenata Europske unije – COSAC, koje se održava u Talinu, u okviru parlamentarne dimenzije estonskog predsjedavanja EU.

Zasjedanje je otvorio predsjednik Parlamenta Estonije Eiki Nestor, koji je govorio o važnosti jačanja jedinstva i otvorenosti Europske unije, u kontekstu izazova koje nose pregovori o izlasku Velike Britanije iz EU i jačanje ksenofobije i populizma. Također, Nestor je istakao ulogu digitalnih tehnologija u jačanju otvorenosti, efikasnosti i odgovornosti institucija.

U okviru prve sesije na temu budućnosti EU, govorili su Keršti Kaljulaid, predsjednica Republike Estonije, Mišel Barnije, glavni pregovarač EU za pregovore o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije i Danuta Maria Hubner, predsjednica Odbora za ustavna pitanja Europskog parlamenta, dok je moderirao Tomas Vicut, predsjednik Odbora za poslove EU Parlamenta Estonije. Na temu Bregzita, kao ključni zadatak je postavljen uređen i dogovoren izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, uz rješavanje statusa Sjeverne Irske, budžeta EU i statusa radnika podrijetlom iz Unije.

Europskim parlamentarcima se obratio i predsjednik Odbora za europske integracije Skupštine Crne Gore Adrijan Vuksanović, koji je predstavio napredak Crne Gore u pregovorima i dodao da naša država može biti spremna za pristupanje Uniji i prije 2025. godine. Vuksanović je naglasio da politika proširenja može dati novi podstrek i motivaciju za snažniju budućnost EU.

U okviru ove teme, više europskih parlamentaraca, među kojima su poslanici iz Njemačke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske, govorilo je o budućnosti EU s aspekta politike proširenja i istaklo svoju jasnu potporu nastavku pregovora sa zemljama kandidatima.

Zasjedanje je nastavljeno diskusijom na temu najboljih praksi nacionalnih parlamenata u približavanju Europe građanima, u okviru koje su govorili Ketrin Auel, izvanredna profesorica u Istraživačkoj grupi europskih integracija Bečkog instituta za napredne studije, Piter Omsiht, član Odbora za europske poslove Predstavničkog doma Holandije i Kristijan Vigenin, predsjednik Odbora za europske poslove i nadzor europskih fondova Narodne skupštine Bugarske, dok je moderirala Monika Haukanom, članica Odbora za poslove EU Parlamenta Estonije. U tijeku ove sesije, govornici su predstavili različite modele komunikacije parlamenata s građanima, te ukazali na potrebu jačanja transparentnosti europskih institucija, kao osnovnog preduvjeta kvalitetnog parlamentarnog nadzora. Poslanik Omsiht je u ime Nizozemske predstavio prijedlog pisma koje bi trebalo uputiti europskim institucijama, s konkretnim mjerama za unaprijeđenje transparentnosti i odgovornosti.

Član Odbora Mihailo Anđušić se obratio europskim poslanicima i predstavio aktivnosti koje Odbor sprovodi u cilju približavanja EU građanima, kao što su javne tribine, tribine s učenicima srednjih škola i sastanci s predstavnicima lokalnih samouprava. On je također ukazao na važnost promoviranja konkretnih koristi koje EU donosi svojim građanima, poput slobode kretanja građana, bolje kvalitete proizvoda, jeftinije komunikacije i očuvane životne sredine.

Na temu jedinstvenog digitalnog tržišta i elektronskih usluga, uvodna izlaganja su dali Sim Sigut, zamjenik generalnog sekretara za komunikacije i informacijski sistem države u Ministarstvu za ekonomske odnose i komunikacije Estonije, Ginter Krihbaum, predsjednik Odbora za poslove EU njemačkog Bundestaga i Žan Bize, predsjednik Odbora za poslove EU francuskog Senata, dok je moderirao Kale Paling, poslanik Odbora za poslove EU Parlamenta Estonije. U tijeku sesije ukazano je na to da srž digitalizacije javnog sektora nije samo u pružanju online usluga, već u sveukupnom pojednostavljivanju procedura za građane, od osnivanja poduzeća i plaćanja poreza, do glasovanja na izborima. Poslanici su također diskutirali o sigurnosnim aspektima elektronske uprave, te ukazali na potrebu kreiranja europske digitalne strategije.