Knjigu "Kruna harvackoga jazika: Renesansni pisci o svetom Jeronimu", posvećena 1600. obljetnici smrti sv. Jeronima, koju su uredili Bratislav Lučin i Luka Špoljarić, objavio je nakladnik Književni krug Split.
Priređivači napominju kako knjiga prvi put na jednom mjestu okuplja devet renesansnih tekstova o svetom Jeronimu, koji su uglavnom nastali u kratkom i izrazito plodnom razdoblju hrvatske književnosti – u dva-tri desetljeća oko godine 1500. godine.
Cilj knjige je, ističu, učiniti tih devet djela dostupnima široj publici. U knjizi se, uz nekoliko pretiska, pretežito donose nova, poboljšana izdanja hrvatskih tekstova i prvi prijevodi više latinskih djela, napominju priređivači.
Knjiga je opremljena informativnim uvodima i popratnim komentarima pa današnjem čitatelju dočarava intenzitet Jeronimova štovanja u Hrvata, njegovu ulogu nacionalnog sveca kao i zemljopisni raspon kulta, koji se protezao od hrvatskoga juga do sjevera pa sve do skjavonskih bratovština s druge strane Jadrana.
Knjiga "Kruna harvackoga jazika: Renesansni pisci o svetom Jeronimu" (224 str.) objavljeni su prilozi "Kako su hrvatski humanisti stvorili prvoga nacionalnog sveca zaštitnika" Luke Špoljarića, "Marulićev novi Jeronim" Darka Novakovića, "Životopis svetoga Jeronima prezbitera" Marka Marulića te "Jeronim za žensku publiku", "Počinje život svetoga Jerolima, našega pravoga Dalmatina" i "Svečev životopis u versih harvacki" Bratislava Lučina.
Objavljeni su i prilozi "Hvale svetoga Jerolima" i "Učitelj od Pisma svetoga" Amira Kapetanovića, "U pohvalu svetoga Jeronima" i "Trogirski knez i pjesnik pohode ilirske Delfe" Vlade Rezara te "Opis malog svetišta sv. Jeronima" Gilberta Grinea.
Knjiga sadrži i priloge Luke Špoljarića "Bilješka o slavnom Kuretu iz zemlje slavonske", "Rukopisna bilješka u Transitu iz 1485.", "Zagrebački himan za blagdan sveca slavenskoga", "O svetom Jeronimu", "Venecijanski Skjavoni mole svog zaštitnika da ih spasi od kuge", "Knjižica u čast sv. Jeronima Ilira" i "O rimskom gramatičaru Donatu i njegovu najslavnijem učeniku" te "Život Dionizija Apolonjanina Donata" Ivana Polikarpa Severitana, kao i izbor "Bibliografije radova o sv. Jeronimu u hrvatskoj renesansnoj književnosti".
Sveti Jeronim rođen je u Stridonu u Dalmaciji oko 347. , a umro u Betlehemu 420. Jeronim je teolog, filozof i jezikoslovac te crkveni naučitelj i katolički svetac. Bibliju kakvu danas poznajemo preveo je na latinski jezik. U djelu franačkoga biskupa Hrabana Maura (780.-856.) "De inventione linguarum" zabilježeno je da je Sveti Jeronim u 4. stoljeću sačuvao i svojim autoritetom proširio glagoljicu.
Hina