Znanstveno-stručni skup "Rukopisne ostavštine kao dio hrvatske baštine", na kojemu će stručnjaci u nizu predavanja obuhvatiti tematiku vezanu uz očuvanost rukopisnih ostavština, njihovo prikupljanje te stručnu obradu i dostupnost, jutros je otvoren u Velikoj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva (HDA) u Zagrebu.

Otvarajući skup ravnateljica HDA Vlatka Lemić istaknula je kako se on održava u prigodi obilježavanja Dana arhiva. "Ove godine se navršava 150. obljetnica rođenja pravnika, diplomata, književnika i povjesničara Luja Vojnovića (1864.-1951.)", napomenula je dodavši kako HDA čuva vrijednu cjelinu arhivskoga fonda obitelji Vojnović.

Istodobno će tijekom dana u atriju HDA, kako je rekla, biti otvorena i izložba "Iz riznice rukopisnih ostavština Hrvatskoga državnog arhiva", koja se može razgledati do 25. studenoga.

Namjera nam je odškrinuti vrata dijela funudusa HDA, riznice u kojoj se među 27 km arhivskoga gradiva čuva oko kilometar gradiva osobnih obiteljskih fondova, rekla je Lemić te dodala kako su rukopisne ostavštine malen korpus u ukupnoj količini gradiva što ga čuvaju arhivi.

Ocijenila je da se skupom i izložbom može pokrenuti interes za građu koju čuvaju arhivi te dodala kako je arhivska građa živi oblik društva u kojem je nastala.

Ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) Dunja Seiter Šverko naglasila je kako su pisane ostavštine dio hrvatskoga identiteta, koju treba čuvati i proučavati.

U prvim današnjim stručnim izlaganjima Marina Škalić i Melina Lučić govorile su o projektu digitalizacije obiteljskoga fonda Vojnović te rukopisnim ostavštinama u hrvatskim baštinskim i drugim institucijama.

Tijekom dana 15 izlagača govorit će o čuvanju i istraživanju građe u HDA, NSK, Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU, Hrvatskom školskom muzeju i Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu.