Ta tema me zainteresirala i počela sam raditi usporedbe s idejom da skrenem pažnju široj stručnoj, a i laičkoj javnosti o značaju obrade interijera, ali i o značaju tog sloja za valorizaciju prostora i tumačenje njegovih vrijednosti.
Kotorska konzervatorica, slikarica i restauratorica Jasminka Grgurević u ovom Bokobranu govori o zaštiti interijera unutar sakralne i profane arhitekture Boke kotorske, temom kojom se ona dulje vrijeme bavi. Pri tome govori o suradnji s crkvenim zajednicama i privatnim vlasnicima te navodi konkretne primjere interijera koje je obrađivala, a koji su sačuvani i primjereno konzervirani, poput interijera crkve na Otoku Gospe od Škrpjela pred Perastom koji je jedan od najznačajnijih baroknih interijera na ovome prostoru, te interijera koji je u privatnom vlasništvu – palače Šestokrilović gdje se naišlo na razumijevanje vlasnika i gdje su provedene primjerene mjere zaštite prilikom radova u interijeru. Crkva svete Nedjelje u Kumboru srednjovjekovna je pravoslavna crkva koja je prilagođena katoličkoj konfesiji početkom 18. stoljeća kada je i produljena. Istraživanjima koja su provedena otkriveni su slojevi različite kronologije obrade interijera, poput oslika koji se pripisuje baroknom slikaru Tripu Kokolji, i naknadnih bojanih slojeva. Oko prezentacije i valjane zaštite svih postojećih slojeva ove crkve vode se stručne rasprave, pri čemu Jasminka ističe važnost očuvanja svih slojeva u unutrašnjosti i na vanjštini crkve.
O temi obrade interijera Jasminka Grgurević je istaknula: „Ta tema me zainteresirala i počela sam raditi usporedbe s idejom da skrenem pažnju široj stručnoj, a i laičkoj javnosti o značaju obrade interijera, ali i o značaju tog sloja za valorizaciju prostora i tumačenje njegovih vrijednosti. U tom smislu, moram iskazati svoje zadovoljstvo time što smo makar na razini dokumentacije, uspjeli skrenuti pozornost na nekoliko značajnih interijera u Perastu. (...) Dakle, imala sam zadovoljstvo i sreću da se educiram o načinu i značaju zaštite tog sloja i smatrala sam da je taj sloj nepravedno zanemaren prilikom zaštite objekata na ovom području. Moja je ideja bila da napravim neke paralele između, npr. Kotora, Perasta, Stoliva, i da se na taj način ukaže na značaj tog sloja te da pokušamo ukazujući na značaj, sačuvati neke elemente originalne obrade interijera. To je jako važno, ali i jako teško jer govorimo često o privatnim vlasnicima gdje ulaganje u zaštitu interijera znači velika sredstva koja oni nisu u mogućnosti izdvojiti, kao i zbog toga što nemaju razumijevanje i osjećaj vrijednosti prostora. Zbog toga se događa to da mi ponovno gubimo te zadnje ostatke bokeljskih interijera.“
Također, Jasminka Grgurević govori i o 27. regionalnom kampu restauracije Kulturnog nasljeđa bez granica (CHwB-a), studijskoj posjeti u Albaniji koja je organizirana u okviru projekta Tradicionalni materijali i tehnike gradnje u Boki kotorskoj, u organizaciji NVO Expeditio iz Kotora. O tome i drugim temama kroz koje nam Grgurević ukazuje na važnost poznavanja lokalnih specifičnosti kulturne baštine prostora Boke kotorske poslušajte u audiozapisu emisije Bokobran.