“Kome sreća nudi najljepšu palmu? Onome tko radosno radi, tko se raduje djelu.”
Johan Wolfgang Goethe
Izložbom “Palma i ja” autora Darka Botice iz Tivta predstavljene su brojne makete izmaštnih brodova i brodova, koji su plovili našim zaljevom. Ova zanimljiva izložba, koja je upriličena u Muzeju i galeriji Tivat, posebno je skrenula pozornost zbog neobičnog načina izrade, ali i neuobičajenog materijala od kojih su predmeti napravljeni. Riječ je o materijalu koji odiše mediteranskim duhom-stablu palme. Autor je svojom spremnošću za eksperimentiranjem minuciozno napravio male brodove koji sa sobom neku vrstu nostalgije, za vremenima koja su prošla, i kadrovima našeg grada u kojima je sve više uočljiva odsutnost veličanstvenih palmi. Upravo to je potaklo na razmišljanje, o palmi, biljci koja je zaštitni znak Mediteranskog područja, njenoj dekorativnoj namjeni ne samo u prostornom uređenju već i njenoj uporabi u likovnoj umjetnosti.
Palma se u umjetnosti pojavljuje još od najstarijih vremena: palmin list je bio ornamentalni ukras u umjetnosti Babilona, starog Egipta, Palestine, Krita.. Helenističko doba također slavi palmu; ona je simbol radosti, slavlja i pobjede. Možda su baš iz tih razloga Grci i Rimljani pozdravljali svoje vojskovođe palminim granama, a upravo su te vojskovođe nosile odjeću koja je sadržala palmine listove. Prema Evanđelju, narod je također palminim granama, pozdravio Isusa pri ulasku u Jeruzalem. Međutim, njeno pojavljivanje u kršćanskoj religiji se tu ne završava: u kršćanskoj ikonografiji palma je simbol pobjede mučenika nad smrću. Također se pojavljuju stilizirane u grčkoj plastici, Palme naravno, nisu zaobišle ni druge grane umjetnosti, poput književnosti; u poeziji smatrane su simbolom savršenstva, ljepote, sklada i mudrosti.
Kada govorimo o palmama, jednostavno je nemoguće izvući ih iz lokalnog konteksta: one su prisutne u uređenju zelenih površina, odajući tropski utisak, ali i dugovječnost i postojanost. Palmu smo mogli pronaći na slikama lokalnih slikara, koji svoju vječitu inspiraciju pronalaze u Mediteranu, motiv palme postaje nezaobilazni element stvaralaštva, a upravo njena simbolika nagrada, slava, znak pobjede i mira doprinose uzvišenoj atmosferi koja je prisutna na djelima.
Danas palma predstavlja značajni segment u pejzažnom uređenju. U našim krajevima gotovo je nezamislivo da palma nije dio uređenja zelenih površina; njena dominantnost među ostalim rastinjem, visina, veličina, listovi doprinose cjelokupnom estetskom prijelazu između visokih zgrada i zelenih površina.
Kako su se mijenjale umjetničke tendencije i opredjeljenja tako se i simbol palme pojavljivao u različitim vidovima umjetnosti: svima nam je dobro poznata Zlatna palma- najprestižnija nagrada koja se dodjeljuje na filmskom festival u Kanu; također vrlo često je možemo vidjeti kao centralni motiv u dizajnerskim rješenjima: neovisno je li se radi o modnom dizajnu ili dizajnu enterijera-palma je sveprisutna.
Iako su temperature i niska vlažnost ograničavali izbor palmi u većem djelu Crne Gore, veliki broj vrsta se veoma uspješno gajio na prostoru Tivta i Boke. Ove spororastuće biljke dugo godina su bile zaštitni znak tivatskih Pina, koje su se mogle vidjeti s velike udaljenosti. Nažalost, ove kraljevske biljke izgubile su bitku sa surlašem, a ova izložba trebala bi da bude podsjetnik ne samo na osnovne priče o palmama, već i na opomenu o obnovi drvoreda palmi na rivi... Jer ipak Pine bez palmi gubi svoju vizualnu poetiku Mediteranskog duha koja je karakterističan za tradiciju i kulturne vrijednosti Tivta i Boke.
Povjesničarka i teoretičarka umjetnosti Marija Saičić