U četvrtak, 5. veljače u galeriji Josip Bepo Benković, u 19 sati bit će održano svečano otvorenje 48. hercegnovskog zimskog salona. Manifestaciju će otvoriti gradonačelnik Herceg Novog, a publici će se obratiti i direktorica galerije Josip Bepo Benković Nataša Tatalović.
Na ovogodišnjoj prestižnoj likovnoj smotri, pod nazivom NOTA BENE sudjeluje 23 autora po odabiru selektorice, povjesničarke umjetnosti Vladane Spaić Kosić, koji su svoje iskaze ostavili ili namijenili u mediju crteža. To je i koncept ovogodišnjeg salona, od crteža kao skice, početka studije, pa do variranja konačnog umjetničkog produkta. Svoju interpretaciju teme dali su: Aleksandar Jestrović James Din, Blažo Kovačević, Damjan Kovačević, Danijela Darmanović, Mahmutović Lana, Rakanović Maja, Obradović Marija, Kapisoda Maša, Đuričić Milka Delibašić, Nada Kažić, Naod Zorić, Natalija Mijatović, Nataša Teofilović, Novica Kovač, Petar Delijević, Predrag Terzić, Srđan Vukčević, Tadija Janičić, Tanja Topuzoska, Tatjana Šogorov, Tijana Kojić, Vladimir Lalić, Vojislav Vojo Kilibarda.
O radu ovih umjetnika, odlučivat će stručni tročlani žiri: Borka Božović, povjesničarka umjetnosti i predsjednica žirija, Olivija Ivanović Strugar, likovna umjetnica i Ana Ivanović, povjesničarka umjetnosti. Dobitnici tri nagrade u vrijednosti od 500 eura I jedne nagrade kao prava izložbenog eksponiranja u godišnjem programu ove galerije bit će objavljeni iste večeri na samom otvorenju.
U uvodnom tekstu kataloga, selektorica Spaić Kosić navodi: „Crtež kao nukleus, kao fundament, ostaje da bude uvod i ishod stvaralačkog rada. Sve što dalje treba da se desi je jedan povezani slijed uzajamno uslovljenih činilaca koji emaniraju vezu materije i duha, njihovu interakciju ili povratnu spregu. U tom eksperimentu, slikar može povjerovati da je materija ta koja rješava njegove dileme, socijalnu angažovanost, tematsku povezanost. No ta dilema, gdje se nalaze odgovori, istrajava u svakom i najmanjem segmentu stvaralačke refleksije i procesa. U daljem ispitivanju, neko će se zadržati na stanju pikturalnih fenomena, tehnološkoj, tehničkoj potki rada, konačno estetičko-plastičkom aspektu, moralizatorsko-didaktičkoj poruci… a gledaocu/konzumentu će biti važna ta logična veza koja će ga odvesti do suštine umjetnikovog bića i njegove namjere. Ako studija od skice preko crteža do finalnog umjetnikovog nauma, uzevši u obzir i tehnicistiku i materiju, sadrži u svom bilu planove diskurzivnog svijeta komponovane u estetici i funkciji sagrađenog djela, onda ostaje da vjerujemo da finalitet u nastanku građena slike, podrazumjeva još milijardu izražajnih opcija, koje su sazdane u povezanosti oka i ruke samog slikara, njegovoj svijesti da izabere određenu kombinaciju, umjesto one druge, perfin , otkrije metafiziku u rutini kontinuuma stvaralačkog procesa”.