Sinoć je u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ predstavljena knjiga „Naši pisci, njine aure“, autora dr. Gojka Čelebića u izdanju JU Muzeji i galerije Budve. O knjizi su govorili dr. Predrag Zenović, teoretičar politike, Neven Staničić, profesor opće književnosti, i autor, dok je moderatorica večeri bila Itana Lalović iz JU Muzeji i galerije Budve.
Na početku se publici obratila direktorica JU Muzeji i galerije Budve mr. Lucija Đurašković: „Posebna nam je čast i zadovoljstvo što smo se prošle godine, obilježavajući 140 godina od Ljubišine smrti, ovom manifestacijom uključili u godinu Evropske kulturne baštine (2018), čime su se i naša Ustanova, kao i grad Budva, na prikladan način pozicionirali u evropski kulturni kontekst, kojem je naš prostor oduvijek i pripadao, a čemu je, kako znamo, umnogome i naš Ljubiša doprinio ulažući napore da se naš kraj modernizuje, kulturno uzdigne i uzvisi. Vrijednost jednog pisca ili umjetnika-stvaraoca uopšte, pokazuje se u rezultatima do kojih se dolazi u njegovim tumačenjima što ukazuje na njegovu savremenost, odnosno univerzalnost. S obzirom na činjenicu da je Ljubiša kao rijetko koji pisac u posljednje vrijeme istraživan i čija tumačenja, skoro po pravilu, inspirišu na dalja i dalja izučavanja, ove godine ćemo u okviru „Ljubišinih dana“ predstaviti dva naša izdanja: knjigu dr Gojka Čelebića „Naši pisci i njine aure“ objavljenu u oktobru prošle godine, a koju će nam večeras predstaviti naši uvaženi gosti kao i autor, dok ćemo, već sjutra veče, imati prilike da čujemo nešto više o upravo objavljenom Zborniku radova sa prošlogodišnjeg, trećeg međunarodnog naučnog skupa, koji se odvijao na temu: „Stefan M. Ljubiša: intertekstualna interpretacija“, a koji sabira različite uglove sagledavanja književnog djela Stefana Mitrova Ljubiše potvrđujući nanovo njegovo neiscrpno bogatstvo i teorijsku aktuelnost. Uvjereni da je obaveza svakog naroda da brine o svom kulturnom nasljeđu, o svojim najznačajnijim predstavnicima u koje, među prve, bez sumnje, spada i naš Ljubiša, takođe vjerujemo da ovaj naš primjer istrajavanja na stvarima kulture, daje nadu da će svjetlost duha ipak, na kraju, nadvladati mrak niskog materijalizma kojim smo sve više okruženi i tragom velikog Ljubiše potvrditi čovjeka upravo kao duhovno biće, dakle, u njegovoj najvišoj vrijednosti.“
Nakon što je moderatorica Itana Lalović publiku upoznala s temom djela i autorovom biografijom, obratio se dr. Predrag Zenović, teoretičar politike: „Istakao bih značaj ovog djela prije svega jer nam nudi nove interpretacije Ljubišinog djela, što je smatram za kulturu izuzetno bitno. Autor nam u knizi govori o stvaralaštvu četiri značajna autora: Popa Dukljanina, Petra II Petrovića Njegoša, Stefana Mitrova Ljubiše – koji u knjizi ima pivotalno mjesto, i Miodraga Bulatovića, prepuštajući čitaocu da isplete veze među njima. Smatram da je veza između ovih autora u njihovom životnom i stvaralačkom, i da se ogleda u makro i mikro nivou. U prvom slučaju oni su slika i prilika civilizacijskih krugova iz kojih dolaze i vremena u kojem stvaraju i koje pokušavaju u intertekstualnoj matrici da interpretiraju, a u drugom slučaju je u pitanju ta tanana, lirska mikrodimenzija. U Čelebićevoj interpretaciji svi onu su romansijeri i kreatori životnog, povjesnog ali i poetičkog teksta“. Profesor opće književnosti, Neven Staničić je o Ljubiši govorio prvenstveno iz književno-stvaralačkog aspekta. Na kraju se autor zahvalio učesnicima, publici, organizatoru i izdavaču, napominjući da je knjigu stvarao sa smirenošću, prikupljajući informacije, posebno o Ljubiši u arhivima Beča i Praga.