Info dan o kulturi, običajima i jeziku nacionalnih zajednica u Crnoj Gori održan je jučer u press dvorani Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru, u organizaciji NVO Građanska alijanska, a uz podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava. Cilj ovog projekta jeste doprinos očuvanju i razvoju kulture manjina u Crnoj Gori i jačanje koncepta crnogorske multikulturalnosti kroz promociju kulture, običaja i jezika nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, kao i kroz podizanje svijesti o pravima manjina.
U ime NVO Građanska alijansa nazočne je pozdravila Jelena Ristović, koja je predstavila organizaciju ispred koje dolazi. „Građanska alijanska ove godine slavi 10 godina postojanja, tokom kojih smo bili aktivni na zaštiti i promociji ljudskih prava, demokratizacije i izgradnje građanske države. Posebni fokus u našem radu uvijek su bile i specifična prava manjinskih nacionalnih zajednica, pa je tako i cilj projekta Mozaik nacionalnih kultura da doprinos očuvanju i razvoju kulture manjina u Crnoj Gori. Ovim projektom željeli smo da predstavimo sva bogatstva nacionalnih kultura Crne Gore i time da podstaknemo građane Crne Gore da kroz učenje o različitim kulturama još snažnije prihvate ideje prožimanja i zajedništva“, istakla je Ristović.
O Hrvatima u Boki kotorskoj i njihovom materijalnom i nematerijalnom blagu govorila je prof. pov. Marija Saulačić.
„Hrvati u Boki kotorskoj imaju korijene koji sežu duboko u prošlost. Ti korijeni se mogu naći u dokumentima Biskupskog i Istorijskog arhiva u Kotoru. Hrvati Boke su manje-više dijelili sudbinu ostalog dijela Dalmacije pune 502. godine i bili su okrenuti moru kao jedinom izvoru svojih prihoda“, kazala je Saulačić istaknuvši da bokeljski Hrvat, pomorac, nije bio samo trgovac; on je ujedno bio i poznati prijenosnik kulture. Iz naprednih zemalja donosio je on u svoj kraj, osim materijalnih dobara, i razne kulturne predmete, umjetničke slike, knjige, namještaj, odjeću...
„Da na prostoru Boke živi autohtono pučanstvo- Hrvati, govori svaki kamen. Kultura, običaji i vjera su isti kao i u cijeloj Dalmaciji, kao dijelu Hrvatske. Držeći kormilo jedrenjaka u jednoj ruci i pušku u drugoj ruci, radi obrane od gusara i pirata, bokeljski Hrvat je plovio Mediteranom i ispisao najsvjetlije primjere junaštva i neustrašivog pomorca“, ističe Saulačić, koja se osvrnula i na bogatu spomeničku kulturnu baštinu Boke kotorske: crkve i palače.
Književnost, kao i bokeljske običaje nazočnima je predstavila prof. talijanskog i engleskog jezika Martina Saulačić Lompar: „Fešta sv. Tripuna sa igrom kola njemu u čast ispred katedrale u Kotoru, uz učešće Bokeljske mornarice je središnja svečanost i najprepoznatljivije tradicijsko obilježje bokeljskih Hrvata, bilo gdje se nalazili po svijetu, a pripada i svima ostalima koji se toj tradiciji pridružuju, poštuju je i održavaju, bez obzira na vjeru i naciju, što svim Bokeljima predstavlja veliku čast. Tu tradiciju na cijelom svijetu jedino još održavaju Bokelji u Hrvatskoj (Splitu 150. godina), Zagrebu (100. godina), Rijeci, Puli i Dubrovniku“.
Saulačić Lompar se također osvrnula i na jezik bokeljskih Hrvata. „Za vrijeme Mletačke republike službeni jezik je bio talijanski, ali su postojali prevodioci na hrvatski jezik. U tom periodu je hrvatski živalj pored hrvatskih riječi koristio i romanizme. To se nije promijenilo ni nakon propasti Venecije, ni za vrijeme kratke okupacije Austrije, sve do Bečkog kogresa 1814. godine i za kratkotrajne okupacije Boke od strane Francuske i za vrijeme stogodišnje okupacije Austrije, koja je u službenu uporabu uvela talijanski književni jezik. Romanizmi su se održali do danas“, objasnila je Saulačić Lompar.
Ovom događaju prisustvovali su: konzulica Republike Hrvatske u Kotoru Jasminka Lončarević, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.