„Prije jutra u zoru

S galebima na moru...“

Ribari, Vinko Coce

Živeći pored mora, i vodeći mediteranski život, čovjek počinje da živi određenim načinom života; pored ustaljenih životnih navika, stil života odnosi se i na ishranu, hobije i njegovanje tradicija i običaja.

U našim krajevima, kako je ribarstvo bilo jedno od glavnih zanimanja, ta djelatnost se zadržala i do danas. Ribarstvom se bave ili kao primarnim zanimanjem ili kao hobijem od kojeg obitelj uvijek objeduje. Ipak, ribanje, kako ga u našim krajevima nazivaju, je stil života, koji i danas prakticiraju kako starije tako i mlađe generacije.

Iako ova priča započinje ribanjem, njen glavni akter je zapravo sporedni sudionik  ribanja - galeb. U mnogim scenama, kako filmskim, književnim, ali i glazbenim i likovnim, pri spomen ribara, često se pojavljuje i ova neobična vrsta ptice - galeb. Gdje god postoji veza između kopna i vode (mora, jezera i rijeka), tu je stanište galeba. Uz ribare, na moru, barkama ili u blizini vrša, one čekaju svoj plijen ili nagradu. Ipak, ova ptica, iako grabljivica, često ima drugačiju simboliku i značenje…

Još u grčkoj mitologiji galeb se pojavljuje kao personifikacija Leukoteje, boginje mora,  koja je pomagala mornarima u nevolji. Sa druge strne galebovi su vrlo značajan simbol u plemenskoj umjetnosti Indijanaca.  Simbol galeba predstavlja neograničenu slobodu i let; stoga ne čudi što u mnogim likovnim prikazima možemo vidjeti galebove raširenih krila kako nesputano lete na nebu. Mornarima, koji su često znali da simbol galeba tetoviraju na svojoj koži, predstavljao je sretnu amajliju, ali i predznak za siguran povratak kući i sigurno putovanje. Galeb je i naziv Čehovljeve prve drame. U Opatiji poznata je skulptura „djevojka sa galebom“, koja je postala prepoznatljiv simbol ovog grada. Svoje mjesto pronašao je i u mnogim glazbenim kompozicijama, koje uglavnom imaju dodirnih točaka s morem, mrežama i ribarima.

Galeb, koji je često prisutan kao simbol u mnogim književnim, glazbenim, filmskim, ali i likovnim ostvarenjima, svoje posebno mjesto našao je u kompozicijama nekoliko tivatskih slikara. Jana Farkaš je 2019. godine, prilikom izložbe organizirane povodom Novembarskih dana u JU Muzej i galerija Tivat, ovoj ptici posvetila čitavu kompoziciju; na platnu, u krupnom planu, prikazan je portret galeba.

Tivatski slikar Momo Macanović prikazao je galeba na mulu; s ribom u kljunu, baš onako kako ga najčešće i možemo vidjeti u primorskim mjestima.

Anton Pean je ipak galebu posvetio najviše mjesta u svom likovnom stvaralaštvu. Galebovi su prikazani čak i u nekoliko kompozicija koje nose nazive „Igra galebova“ (1. 2 , 3, 4...). Slikao ih je u ekspresionističkom maniru, vijugavom linijom, bogatog i vedrog kolorita; galebovi u letu u svoj svojoj slobodi, igraju plavim i beskonačnim nebom. Sva ova djela još jednom nam dokazuju kako su umjetnici inspirirani podnebljem koje žive, i kako inspiraciju mogu pronaći i u malim, svakidašnjim stvarima.

Nikada nije do kraja definirano koja njegova osobenost je presudila; plaža, more, ustremljenje na odabranu „žrtvu“ ili nešto skroz peto, ali momci u slobodnom „letu“, u potrazi za ljetnom romansom, sa pristiglim furešticama, na cijeloj obali Jadrana krstili su se galebom.

Marija Saičič

Izvor: http://www.artnit.net/urbane-%C5%BEivotinje/item/5112-simbolika-galeba.html posjet 18.

Foto: Prikaz galeba Antona Peana