studenog 2024

"Turistička organizacija opštine Tivat objavljuje Javni poziv za učešće u postupku raspodjele sredstava za odabir projekata valorizacije kulturne baštine koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Opštine Tivat.

Predmet Javnog poziva je dodjela finansijskih sredstava koje će izdvojiti Turistička organizacija Opštine Tivat za pokrivanje dijela troškova, odnosno sufinansiranje projekata valorizacije kulturne baštine. Ukupna opredijeljena sredstva iznose 64.067,34 EUR.

Promocija Divne glume Frana Uccellinija- Tice održat će se ove subote, 16. 11. 2024.,  u crkvi Svetoga Duha u Kotoru, u 18 sati. Djelo će predstaviti Božidar Petrač i dr. sc. Vladimir Lončarević, dok će u glazbenom dijelu nastupiti Bruna Matijević na  flauti i Nevila Klakor na violini.

Uvodnu će riječ ispred nakladnika dati Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore.  

Povodom Dana Općine Kotor, u Pomorskom muzeju Crne Gore, 18. 11., s početkom u 18:00 h, održat će se promocija publikacije "Sidrišta vremena", autorice prof. dr. Gracijele Čulić.

Prof. dr. Gracijela Čulić nas je nažalost napustila prije objavljivanja publikacije, ali to ne umanjuje činjenicu da je svojim znanjem i profesionalnim angažmanom ostavila gradu bogatu zaostavštinu i budućim generacijama prenijela svoju misao i plemenitu misiju.
Sidrišta vremena su esej o gradu na Mediteranu i njegovom jeziku.

Predstavnici tivatske podružnice drevnog odreda Bokeljske mornarice susreli su se danas s predsjednikom Općine Tivat Željkom Komnenovićem, uoči 21. 11., Dana Općine Tivat. Odred Bokeljske mornarice tradicionalno će uveličati proslavu Dana Općine sudjelovanjem u ceremoniji primopredaje zastave, defileu i svečanim izvođenjem kola Bokeljske mornarice na Pinama.

HR Top lista hitova: tjedni pregled 25 singlova Dux radija

Emisija br. 41

11. – 16. 11. 2024.

 

01./02/ Vatra – Kako smo glupi

02./06/ Massimo – Jugo

03./01/ Mladen Grdović – Sveta zemlja Dalmatina

04./09/ Tony Cetinski – Bijela zastava

05./03/ Tomislav Bralić & Klapa Intrade – Da mi je sad

06./13/ Silente – Voli me dok đavo spava

07./04/ Klapa Cambi – Sunce na rukama

08./15/ Mia Dimšić & Vlatko Stefanovski – Društvena pravila

09./05/ Miroslav Škoro – Baja

Teško je pisati o prijatelju, a ostati potpuno nepristrasan. Međutim, postavlja se pitanje – je li istina sama po sebi pristrasna? Odgovor je jednostavan: nije. Jer riječi nose snagu, one svjedoče i ostavljaju neizbrisiv trag. Kroz višegodišnju saradnju s Božidarom Proročićem, imao sam privilegiju pratiti, čitati i zapisivati, ali i svjedočiti njegovom neumornom radu i borbi za manjebrojne narode. Posebnu pažnju posvetiću njegovom doprinosu Hrvatima u Crnoj Gori, čiji je identitet, kultura i jezik često na udaru zaborava i asimilacije.

Fra Mladen Vukšić rođen je 28. prosinca 1965. godine u Ljubuškom od roditelja Mirka i Jagode r. Lauc. Osnovnu školu pohađao je u Vitini, a srednju u Ljubuškom. Franjevački habit obukao je na Humcu 14. srpnja 1984. čime je stupio u Novicijat Hercegovačke franjevačke provincije. Prve redovničke zavjete položio je 15. srpnja 1985. godine. Studirao je u Makarskoj i Bologni.

Svečane zavjete u Redu manje braće položio je 16. rujna 1990. na Kočerinu. Biskup Pavao Žanić zaredio ga je za đakona 29. lipnja 1991. godine u Mostaru, a za svećenika 26. srpnja 1992. u Čitluku.

Štit grba podijeljen je u dva dijela. Gornje polje, smeđe boje, koja priziva stvarnost zemlje, daje prostor listu vinove loze s viticom, a u donje polje, ispunjeno plavom bojom, smještena je zvijezda s osam vrhova. Dva nosiva znaka u grbu su loza s viticom i zvijezda, a pozadine, smeđa i plava, pružaju naznake za šire čitanje biskupskoga poslanja mons. Mladena Vukšića.»Ostani vjeran«

Tu, podno svete planine Lovćen, đe se rađala luča slobode, pismenosti, slobodarstva, herojstva i stradanja, rađali su se najbolji sinovi Crne Gore. Na tom kršu zalivenom suzama, krvlju, olovom i slovima, oblikovala se epopeja slobodarskog naroda. Cetinje, svetionik i duhovna prijestonica, stajalo je kroz vjekove kao bedem protiv nepravde i tlačenja. Sa svakim korakom po kamenjaru, čujemo eho prošlosti, riječi naših predaka koji su vjerovali da je sloboda osnovna vrijednost, da je vrijedi tražiti, čuvati i braniti.

„1850. Njegoš je krenuo parobrodom od Kotora do Trsta i dalje po Italiji: Pompeja, Kazerta, Firenca, Livorno, Đenova, Torino, Venecija i dr. Vratio se poslije devet mjeseci, tačnije 18. avgusta 1851. godine i tada je posljednji put vidio Boku. To putovanje i liječenje nije dalo dobrog zdravstvenog rezultata. Njegovi su ga perjanici i ađutanti sa kotorske rive na rukama nosili i iznijeli starim i tada jedinim putem Kotor - Krstac. Na Cetinju je bolovao još dva i po mjeseca. Dan prije nego će umrijeti mislio je ‘e će ozdraviti ako se danas, još jednom, spušti u Boku’. Sjutradan 31.

Stranice