Domagoj Vidović

Iako točna godina rođenja hrvatskoga renesansnog književnika Hanibala Lucića nije pouzdano utvrđena, većina povjesničara književnosti navodi da je na svijet stupio 1485., pa se ove godine slavi 540. obljetnica rođenja toga Hvaranina najpoznatijega po Robinji, jednomu od najstarijih hrvatskih dramskih tekstova, te pjesničkoj zbirci Skladanja izvarsnih pisan razlicih, iz koje se izdvaja antologijska pjesma Jur nijedna na svit vila. Godine 2023.

Hrvatski jezik u Crnoj Gori^[1]

Tri grane Hrvata u Crnoj Gori

Poslovična nezainteresiranost za hrvatski rub

Manje Crnogoraca i Hrvata, više Srba i Rusa

Dana 29. rujna 2024. održani su izvanredni lokalni izbori u Podgorici i Kotoru u Crnoj Gori, koji su, pomalo iznenađujuće, izazvali nešto veću pozornost hrvatskih medija, čak i srednjostrujaških. Još je pritom neobičnije bilo to što su praćeniji bili lokalni izbori u Kotoru od onih Podgorici jer se za politički i ini život crnogorskih Hrvata, osim časnih iznimaka poput Maxportala, Hrvatskoga tjednika te HRT-ove u dubrovačke redakcije, srednjostrujaški mediji obično zanimaju samo tijekom crnogorskih parlamentarnih izbora.

Kad turcizam postane simbolom jezičnoga čistunstva

Ove godine, točnije 19. travnja, navršilo se 200 godina od smrti poznatoga engleskog pjesnika iz razdoblja romantizma Georgea Gordona Byrona (1788. – 1824.), u svijetu književnosti poznatoga pod imenom Lord Byron. Književna kritika iz njegova opisa izdvaja spjev Don Juan, a Childe Harold (koji je maestralno preveo Luko Paljetak) već je desetljećima na popisu školske lektire. Privatni život toga pustolova sablažnjavao je englesku javnost te ga je nagnao na putovanja po južnoj i istočnoj Europi.

Kad se Pavao Butorac zapitao otkud toliko pustolova u Boki i Budvi, pronašao je tri uzroka. Prvi je život u raskalašenome razdoblju u kojemu su se tražili novac, naslov i žene pod svaku cijenu, ne nužno tim redom, drugi je dodir s bijelim svijetom uvjetovan pomorskom tradicijom, a treći sklonost preuveličavanju.

Ostatci ostataka nekad moćne i slavne Crvene Hrvatske

Budući da je srbijanski Zakon u kulturnome nasljeđu i dalje jedna od glavnih tema ovdašnjih medija i budući da se srbijansko Ministarstvo kulture i informiranja ponovno oglasilo (https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/aktuelno-kultura/3447324-ministars...), možda nije zgorega podsjetiti kako je pitanju pripadnosti dalmatinske (pa time i dubrovačke, ali i bokeljske i barske jer su Bar do 1571., a Boka do 1918.