Deseta godišnjica Maslinarskog društva „Boka" iz Tivta, koje okuplja preko 600 uzgajivača masline iz tri bokeljska grada održana je jučer u Tivtu. Skupština je jednoglasno prihvatila izvještaj o radu MD „Boka" u 2013., koji je podnijela izvršna direktorica Vesna Đukić, programa rada za 2014., koji je predložio član Izvršnog odbora Ilija Morić, te financijski izvještaj za ovu i plan za narednu godinu, što im ih je predočio potpredsjednik Krsto Bošković.
Kako je istaknuto, ove godine zbog slabog roda, mlin MD „Boka" na Radanovićima nije radio, ali su nastavljene aktivnosti na idućoj edukaciji uzgajivača, prevenciji štetočina i međunarodnoj suradnji sa sličnim institucijama i organizacijama iz Hrvatske, BiH i Italije, kao i aktivnosti na daljem razvoju rasadnika u Radanovićima. Manifestacije, koje organizira MD „Boka", prvenstveno fešta „Bokeška malsina" i „Sajam maslina i vina", prerasle su u svojevrstan turistički brend bokeljskih gradova, dok uzgajivačima i dalje glavni problem predstavlja nedostatak organizacione i financijske podrške države, da se maslinarstvo kao izuzetno značajna grana poljoprivrede, razvije i adekvatno pozicionira pred ulazak Crne Gore u EU , kada više neće biti dozvoljeno podizanje novih maslinjaka.
„U proteklih 10 godina uspjeli smo u onome što nam je bila osnovna premisa prilikom osnivanja ovog društva – da vratimo maslinu Boki, a Boku vratimo maslini. Najviše smo postigli na planu educiranja i stručnog osposobljavanja naših uzgajivača, podizanju nivoa kvaliteta ulja, primjene suvremenih agrotehničkih mjera, nabavci mašina, alata i opreme pod povoljnim uslovima, a učinjeni su i pionirski koraci na projektima razvoja „Puteva maslinovog ulja" i drugih oblika oleoturizma. Preko našeg društva je u sve tri bokeljske opštine u proteklih 10 godina zasađeno 20 hiljada novih sadnica masline, a revitalizovano je preko 10 hiljada starih korena."- sumira da je urađeno predsjednik MD „Boka", kapetan Obrad Mandić dodajući da su tri bokeljske općine, pogotovo Tivat, pokazale dosta razumijevanja i podrške za maslinare, što se ne bi moglo reći za državu, odnosno Ministarstvo poljoprivrede. Mandić je istakao da već 10 godina nema odgovora tog ministarstva na poziv MD „Boka" iz 2003., da država izradi startegiju razvoja maslinarstva, podrška agrobudžeta toj grani poljoprivrede je minimaln, a država nema razumijevanja ni na zahtjeve maslinara da im u dugoročni zakup ustupi veće komplekse državnog zemljišta , na kojem se ne mogu razvijati turizam ni stanogradnja, a na kojima bi se podigle prve velike plantaže maslina.
„Imali smo interesovanja partnera iz Italije da naprave takvu jednu plantažu u Grblju na oko 100 hektara površine, ali država nije pokazala interesovanje, pa su Italijani otišli u Albaniju i tamo u međuvremenu posadili 2 miliona sadnica. Strani stručnjaci su procijenili da je najidealnija lokacija za veliku plantažu maslina na našem primorju Trešanjski mlin u Grblju, a država je tu lokaciju opredijelila za regionalnu deponiju smeća."- kazao je Mandić dodajući da je podizanje najmanje jedne velike plantaže presudno za dalji razvoj crnogorskog maslinarstva, jer će ona sa sobom dovesti stručnjake, najnovije agrotehničke mjere i iskustva u intenzivnom uzgoju te kulture.
Da je stanje u okruženju uporedivo bolje nego kod nas, pokazao je i dr. Ranko Popović iz Biotehničkog instituta , koji je sudionicima Skupštine MD „Boka" slikom i riječju predstavio projekt ogromne nove plantaže maslina u Ljubuškom , koja je podignuta u sred ljutog hercegovačkog krša. Država BiH je uzgajivaču Draganu Mikuliću dala državno zemljište u dugoročni zakup, kao i financijsku podršku da on modernim mašinama samelje kamenjar i pretvori ga u veliki zasad 6 tisuća i vinograde, a sva proizvodnja plasira se hotelima i ugostiteljskim objektima na hrvatskom otoku Mljetu.
Slično je već napravljeno i u krševitom zaleđu Zadra u Hrvatskoj , gdje uzgajivači, prema riječima predsjednika Udruženja poslodavaca Crne Gore i vlasnika rasadnika „Ekoplant" iz Podgorice Željka Vidakovića, imaju troškove u prosjeku 0,35 eura po metru kvadratnom za mljevenje i pripremu kamenjara za sadnju maslina, a što im država pokriva iz sredstava za poticaj maslinarske proizvodnje.
„Kod nas u Crnoj Gori mali proizvođači ni ne mogu doći u situaciju da od države dobiju u dugoročni zakup zemljište, na kojem b i se bavili poljoprivredom – to su mogle do sada postići samo podgoričke „Plantaže",ali ne i niko od individualnih poljoprivrednika. Zbog turizma i stanogradnje već smo praktično, izgubili naše primorje za maslinarstvo i uzgoj agruma,a evo i ovo što je preostalo sada gubimo zbog projekata izgradnje golf igrališta. Stoga se mora naći zajednički jezik s državom da nam se u dugoročni zakup daju parcele koje nisu pogodne za gradnju i daju poticajne mjere da se tamo podignu novi maslinjaci."- kazao je Vidaković upoznajući nazočne s primjerom jednog od prvih većih podgoričkih uzgajivača maslina, koji je na maloj parceli posadio 140 stabala jedne španjolske sorte prilagođene metodama tzv. „ super-intenzivnog uzgoja". Već u trećoj godini po sadnji, on je s tih malih stabala uspio da postigne prinos od ukupno oko 140 kilograma ulja.
MASLINA JUČE, DANAS I SUTRA
„Maslina juče, danas i sutra"- bila je tema izlaganja etnologinje Dragane Lalošević i arhitektice Marije Nikolić, koje su podsjetile na izuzetno dugu tradiciju uzgoja , te plemenite biljke u regionu Mediterana, te izvanredan privredni i kulturološki doprinos masline predjelima i zemljama u kojima je ljudi uzgajaju. „Sveto drvo" kako mu i danas tepaju, svojevremeno je bilo vrlo zastupljeno i na istočnoj obali Jadrana, gdje je u drugoj polovini 19. stoljeća bilo oko 30 milijuna stabala maslina. Samo iz Boke se u 18.stoljeću brodovima godišnje izvozilo 6 tisuća barila (1 bario = 60 litara) maslinovog ulja, dok je još po 4 tisuće barila godišnje ostajalo za domaću potrošnju. Bokeljski maslinjaci danas su većinom zapušteni ili devastirani, gradnjom vikendica i stanova za prodaju na tržištu.
Siniša Luković