Darko Perić, predstavlja Hrvata iz Šušnja, kao dio hrvatske zajednice na istrajnom putu i kulturnom nasljeđu južnog Jadrana. Njegova priča utkana je u mozaik identiteta hrvatske zajednice u ovom dijelu Crne Gore, đe su Hrvati vijekovima ostavljali snažan trag u duhovnom, kulturnom i istorijskom tkivu obale. Šušanj, taj primorski biser smješten između Bara i Sutomora, oduvijek je bio dom vrijednih ljudi, pomoraca, ribara, zanatlija i trgovaca, čija je pripadnost Mediteranu oblikovala njihov način života, običaje i jezik. Porodica Perić, čiji je Drako istaknuti predstavnik, potiče iz starog hrvatskog jezgra Šušnja, mjesta koje se s ponosom upisuje u mapu identiteta južnog Jadrana. Njihova istorija odražava sudbinu mnogih primorskih hrvatskih porodica – između mora i kamena, između rodne grude i tuđih obala, između tradicije i modernog doba. Kao i mnoge druge hrvatske porodice ovog kraja, Perići su se vjekovima bavili trgovinom, brodarstvom i ribarstvom, ostavljajući snažan pečat na ekonomski i kulturni razvoj.
Hrvati na ovim prostorima nisu bili samo ekonomski i društveni činioci oni su bili čuvari jezika, pjesme i običaja koji su se prenosili generacijama. Njihove stare kuće od kamena, uske ulice i miris maslinovog ulja u vazduhu prenose nam priču o istrajnosti i ljubavi prema rodnoj zemlji. Crna Gora u svom najljepšem obliku ne bi bila potpuna bez Hrvata, bez njihovog doprinosa njenoj kulturi, istoriji i tradiciji. Oni su zajedno s drugim narodima koji ovdje žive, gradili i očuvali specifičnu primorsku baštinu, koja je postala ponos i ukras ne samo ovog kraja, već cijelog Balkana. Kada bismo zamislili Crnu Goru bez hrvatskih tragova, ona bi bila siromašnija za mnoge zvonike, katedrale, srkve i kapele za mnoge pjesme, za mnoge priče i pomorske bitke koje su se u dugim noćima prenosile pod zvjezdanim nebom nad Jadranom. Ovo je priča o jednoj od starih šušanjskih porodica, o ljudima koji su, vođeni vjetrovima istorije, uvijek pronalazili put nazad kući.
Darko Perić potiče iz ugledne porodice Perić, autohtonih Hrvata iz Šušanja, najjužnije župe Kotorske biskupije, mjesta koje se u određenim istorijskim trenucima smatralo posljednjom tačkom zapadne civilizacije na Balkanu. On živi u porodičnoj kući na istom mjestu đe je vjekovima, najmanje pet stotina godina, stajao dom njegovih predaka. Njegova pripadnost ovom kraju je naslijeđe koje nosi u svom hrvatskom identitetu, u jeziku, u vjeri i u kulturi koju sa ponosom čuva. Porodica Perić kroz istoriju dala je jednog katoličkog sveštenika i jednog franjevca, što svjedoči o dubokoj povezanosti s vjerom i Kotorskom biskupijom, s kojom su gajili posebne prijateljske veze. Njihov dom bio je svojevrsna oaza, za sve dolaske biskupa i sveštenika u njihovu župu.
Darko Perić rođen je 15. novembra 1979. godine. Osnovno obrazovanje stekao je u školi “Anto Đedović” u Šušnju, nazvanoj po njegovom rođaku, španskom borcu Antu Đedoviću. Gimnazijsko školovanje nastavio je u Baru, u gimnaziji “Niko Rolović,” a pravno obrazovanje stekao je na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici. Nakon završenog programa stručnog osposobljavanja na Univerzitetu Mediteran, gradio je svoju pravničku karijeru u više institucija i kompanija. Trenutno je zaposlen kao diplomirani pravnik u DOO “Komunalne djelatnosti” Bar.
Njegov društveni angažman čini ga jednim od važnih glasova Hrvata u Crnoj Gori danas. Već četiri godine je član i potpredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore (HNV), institucije koja štiti interese Hrvata i promoviše njihovu kulturu, jezik i identitet. Takođe je aktivan član Hrvatske građanske inicijative (HGI), jedine političke partije Hrvata u Crnoj Gori. Njegovo djelovanje nije ograničeno samo na Crnu Goru učestvovao je u brojnim panel diskusijama, radnim grupama i forumima na teme multikulturalizma, interkulturalnog dijaloga i smanjenja etničke distance. Posebno je značajno njegovo učešće na forumima i okruglim stolovima u Republici Hrvatskoj, u Zagrebu, Novalji i Dubrovniku, đe je govorio o položaju Hrvata u Crnoj Gori i mogućnostima unapređenja njihove vidljivosti. Njegov angažman nije prošao nezapaženo – kao što je javno istakao predsjednik HNV-a Zvonimir Deković da se požrtvovanost i iskreni rad i doprinos Perića u zajednici najbolje ogleda i činjenicom da je Bar jedini grad u Crnoj Gori u kojem je broj Hrvata na posljednjem popisu vecj nego 2011. Tome svjedoče brojni događaji koje su Hrvatsko nacionalno vijeće, kao i udruženja s hrvatskim predznakom, ali i sam Darko Perić, organizovali u Baru. Među najznačajnijim događajima u prošloj godini ističe se prva zvanična posjeta ministra spoljnih i evropskih poslova Republike Hrvatske, Gordana Grlića Radmana, zajednici barskih Hrvata, što je predstavljalo važan trenutak za jačanje veza između matične domovine i Hrvata u Crnoj Gori. Takođe, održana je promocija knjige uglednog lingviste i filologa Domagoja Vidovića u hotelu Princess u Baru, čime je kulturni život barskih Hrvata dodatno obogaćen. Poseban značaj imao je i Koncert mediteranske i tradicionalne muzike, koji je održan 7. septembra, uoči blagdana Male Gospe, u Šušnju. Ovaj događaj okupio je veliki broj poštovalaca mediteranske baštine i bio prilika da Hrvati Bara svečano ugoste državnog sekretara Zvonka Milasa.
Darko Perić nije samo pravnik i društveni aktivista – on je i umjetnik, muzičar, tekstopisac i kompozitor. Njegova muzička karijera usmjerena je na očuvanje i promociju mediteranskog muzičkog izraza, čime je na autentičan način dao doprinos hrvatskoj i crnogorskoj muzičkoj sceni. Sarađivao je s brojnim poznatim imenima iz regiona, uključujući legendarnog Remija Kazinotija, jednog od najvećih hrvatskih kompozitora, producenata i aranžera. Takođe je sarađivao s Leom Škarom i Igorom Cukrovim, talentovanim tenorom koji je predstavljao Hrvatsku na Eurosongu, kao i s mladom tivatskom umjetnicom Doris Deković i profesorom gitare Markom Prentićem iz Podgorice. Posebno je ponosan na svoj rad sa kumom Bojanom Delićem, s kojim je kroz brojne projekte i koautorske projekte doprinosio muzičkoj sceni, kako kroz kompozicije, tako i kroz PR aktivnosti. Njegova kompozicija jedna je od rijetkih iz Crne Gore koja je emitovana u prestižnim hrvatskim muzičkim medijima, što potvrđuje njegov kvalitet i predanost muzičkom stvaralaštvu. Njegov rani rad obuhvatao je dovođenje izvođača pop, mediteranske i klapske muzike iz Hrvatske u Crnu Goru, ne samo radi afirmacije hrvatske kulture, već i radi vraćanja mediteranske muzike u Crnu Goru, koja joj prirodno pripada.
Ljubav prema muzici u njegovoj porodici uvijek je bila izražena, a uz to su generacije Perića navijale za splitski Hajduk, čiji je i danas ponosni član s članskom kartom.
Njegova posvećenost hrvatskoj zajednici ogleda se i kroz učešće na Forumu hrvatskih manjinskih zajednica, organizovanom od strane Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu, đe je bio učesnik dvije godine zaredom. Takođe je bio gost predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića u rezidenciji na Pantovčaku, prisustvujući susretu hrvatske nacionalne manjine i Hrvata izvan domovine u Novalji na Pagu. Na tom skupu, kroz panel diskusije i okrugle stolove, govorio je o izazovima s kojima se susreću Hrvati u Crnoj Gori i mogućnostima jačanja saradnje između hrvatske matične države i njene dijaspore. Darko Perić svojim djelovanjem simbolizuje spoj tradicije i savremenosti. Bilo kroz muziku, istoriju, vjeru ili umjetnost, on pokazuje da biti Hrvat u Crnoj Gori znači biti vjeran svom identitetu, ali i otvoren za dijalog, saradnju i moderni duh vremena. Njegova ideja patriotizma ne isključuje ljubav prema Crnoj Gori, već je, naprotiv, dodatno podstiče. On kroz svoj rad pokazuje da Hrvati Crne Gore nisu samo čuvari prošlosti, već i aktivni sudionici sadašnjosti, koji grade mostove između dviju bliskih država i kultura. Njegova priča nije samo priča o jednom čovjeku to je priča o upornosti, identitetu i neprestanom traganju za načinima da se kultura, jezik i tradicija očuvaju i prenesu budućim generacijama.
“Biti Hrvat za mene je ponos, a voljeti Crnu Goru za mene je važno.”
Ovim riječima Darko Perić sažima svoj identitet, koji u sebi nosi duboku privrženost svom narodu, jeziku, vjeri i kulturnom nasljeđu, ali istovremeno i odgovornost prema zemlji u kojoj živi, radi i doprinosi njenoj multikulturnoj slici. Njegov identitet nije ograničen granicama, već je sazdan od istorije, tradicije i ljubavi prema Mediteranu, moru i ljudima koji su kroz vijekove oblikovali prostor južnog Jadrana. Biti Hrvat u Crnoj Gori znači nositi u sebi bogatu baštinu predaka, sačuvati autentičan jezik, vjeru i običaje, ali i biti svjestan odgovornosti da se to naslijeđe prenese budućim generacijama. To znači čuvati blago koje su vijekovima stvarali oni koji su gradili crkve, pisali pjesme, isplovljavali iz barske luke i s ljubavlju oblikovali ovaj prostor. Ponos se ogleda u svakoj ulici Šušnja, u svakom zvoniku Kotorske biskupije, u svakom zapisu o hrabrim ljudima koji su svoj rad, misao i vjeru utkali u identitet južnog Jadrana.
Voljeti Crnu Goru znači poštovati njenu istoriju i njene ljude, doprinositi njenoj budućnosti, graditi mostove među kulturama, a ne bedeme. Crna Gora je država i prostor susreta, mjesto đe se Mediteran susreće s Balkanom, đe različiti jezici i vjere vjekovima dijele isti prostor, đe su Hrvati vijekovima bili neodvojivi dio društva, doprinoseći njegovom razvoju. Ljubav prema Crnoj Gori ne znači odricanje od svog identiteta, već naprotiv znači bogatstvo dvostruke pripadnosti, svjesnost da je snaga u različitosti. Darko Perić svojim radom, bilo kroz društveni angažman, kulturne projekte, muzičko stvaralaštvo ili promociju hrvatske zajednice u Crnoj Gori, pokazuje da je moguće biti i ponosan Hrvat i iskreni građanin Crne Gore. Njegov identitet nije ograničen isključivo nacionalnim okvirima on je spoj naslijeđa i vizije budućnosti u kojoj Hrvati u Crnoj Gori ostaju ono što jesu, ali ujedno budu i aktivni dio šire zajednice, doprinoseći njenom razvoju, kulturnom bogatstvu i evropskoj perspektivi. U vremenu kada se često postavljaju političke granice između nacionalnog i državnog identiteta, Perićeve riječi i djelovanje podsjećaju na suštinsku istinu da se ljubav prema svom narodu i ljubav prema zemlji u kojoj živiš ne isključuju, već se međusobno nadopunjuju. Biti Hrvat u Crnoj Gori znači biti čuvar svoje baštine, ali i poveznica između dviju bliskih kultura, biti vezan za kamen i more, ali i za ljude različitih vjera i tradicija, s kojima se dijeli isti prostor i ista budućnost.
Autor: Božidar Proročić