Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori obilježava se 13. siječnja, u spomen na dan kada su moći Sv. Tripuna 809. godine prenesene iz Carigrada u Kotor. Program proslave Dana hrvatskog naroda počeo  je jučer  svečanom svetom misom za Domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori, u katedrali sv. Tripuna u Kotoru. Kotorska biskupija je jučer  proslavila  1215 godina od prijenosa relikvija svetoga Tripuna iz Carigrada u Kotor (Karike). 

Svečana akademija i koncert održani su   u dvorani Auditorium ( bivši Dom vojske) na Seljanovu.

Nakon intoniranja crnogorske i hrvatske himne, u izvedbi Klape Kaše iz Dubrovnika, kao  i nastupa gajdaša  Filipa Golubova, nazočnima se obratio predsjednik HNV-a Zvonimir Deković, koji je neumorno radio na organizaciji ovog, za sve pripadnike hrvatskog naroda, važnog događaja.

„Ove godine po drugi puta svečanom akademijom i koncertom obilježavamo Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori. Ovom svečanošću zapravo na veličanstven način uokvirujemo Dan posvećen hrvatskom narodu u Crnoj Gori, njegovoj autohtonosti na ovim prostorima, njegovoj višestoljetnoj kulturi i tradiciji te njegovoj nepodijeljenoj pripadnosti Katoličkoj crkvi u Hrvata. Mi Hrvati u Boki kotorskoj, i u Crnoj Gori, i duhovno i identitetski pripadamo ovom prostoru. Svjedok tome je i svečana sveta misa za Domovinu i hrvatski narod na Karike, dan kada su drevne 809.g. moći Svetoga Tripuna prenesene iz Carigrada u Kotor, a koja je prethodila ovoj Svečanoj akademiji. Zastava hrvatskoga naroda u Crnoj Gori danas se ponosno vijori na zgradama Općine Tivat i Općine Kotor, gradovima s najvećim postotkom Hrvata u Crnoj Gori. Vijorenje zastave hrvatskoga naroda uz crnogorsku, trinaesti siječnja, predstavlja za hrvatski narod u Crnoj Gori prije svega ponos, dokaz zajedništva i opstojnosti hrvatskoga naroda na ovim prostorima. Za to da se naša zastava vijori na današnji dan smo se izborili i taj privilegij moramo i dalje čuvati i baštiniti. Dokaz je to da nas još uvijek ima, ali i zalog, a ne samo nada da će nas biti i u budućnosti, posebno u svjetlu nedavnog popisa stanovništva. Zastava hrvatskoga naroda u Crnoj Gori na zgradama općina Tivat i Kotor 13. siječnja svjedok je i dokaz da u Crnoj Gori još uvijek ima samosvjesnih i identitetski osvještenih Hrvata koji se ponose svojim porijeklom, jezikom, poviješću, kulturom i vjerom. Mi Hrvati u Crnoj Gori, kao autohton narod i fizički pripadamo Boki kotorskoj i Svebarju. To je naš zavičaj, i to će zauvijek ostati. Zavičaju pripadamo kulturom, poviješću i tradicijom. Ali identitetski pripadamo našoj matičnoj domovini i to uvijek trebamo s ponosom isticati. Jedino brižljivo čuvajući i njegujući tradicijske vrijednosti i zavičaja i matice te aktivno djelujući na njihovoj promidžbi i afirmaciji, i institucionalno i izvaninstitucionalno, možemo očuvati svoj nacionalni, kulturni i duhovni identitet, kao i zaštititi svoje nacionalne interese. Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore će i dalje neumorno djelovati na tom principu“ – rekao je gospodin Deković, koji je nakon obraćanja uručio zahvalnice pojedincima, za sve ono što su do sada uradili za hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori, kao i na zbližavanju RH i europske Crne Gore: Gordanu Grliću Radmanu,  ministru vanjskih i europskih poslova; državnom tajniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH gospodinu Zvonku Milasu i njegovom suradniku, gospodinu Milanu Bošnjaku;  zamjeniku  Osječko – baranjske županije Josipu Miletiću; gradonačelniku grada Novalje Ivanu Dabi, predstavnicima OiV-a iz Zagreba, dr.sc Ivici Raviću, kao i generalnoj konzulici Generalnog konzulata RH u Kotoru Jasminki Lončarević.

„Budućnost pripada onima,  koji se najdalje sjećaju svoje prošlosti. I,  mi se večeras sjećamo svoje prošlosti, a kultura pamćenja seže do 13. siječnja 809. godine, kao najdublja pozicija u našem višestoljetnom, autohtonom trajanju. Hrvati su u Crnoj Gori činjenica, koja se više nikome ne mora objašnjavati. A, kada kažemo da se sjećamo prošlosti, to radimo, ne da bi bili zarobljeni njome, već da bi znali kuda,  kamo idemo. Iz razloga, da bi mogli znati gdje smo nekad bili, a gdje smo sada“ – kazao je zastupnik u Skupštini Crne Gore i predsjednik HGI -ja, koji je podsjetio da je nekada bilo nemoguće očekivati vijorenje hrvatske zastave, a sada je to nešto što se politički postiglo aktivnim angažiranjem i zastupanjem  svih interesa, na korist Hrvata, njihove opstojnosti, ali na korist i Crnoj Gori i svih vrednota, koje trebaju biti zajedničke svima.

„I danas se hrvatska trobojnica vije jednako kao što se vila  tridesetih godina prošlog stoljeća, nakon izbornih uspjeha Hrvatske seljačke stranke i Hrvatske stranke prava po mnogim mjestima diljem Boke kotorske. Sjetimo se gdje smo bili prije godinu dana. Tada smo bili van Parlamenta i nismo imali mogućnost da  kažemo, često da  stanemo u obranu  svega onoga što je bilo potrebno da se branimo. Danas imamo parlamentarni status. Ali, ni tada, a   ni sada nismo sami. I tada i sada smo imali one,  koji su  bili čvrsto uz nas ,koji su nas hrabrili, pomagali, bodrili. Vlada koja radi za opstojnost hrvatskog opuka u Crnoj Gori. Gospodin Grlić Radman, bio je s nama i u gorčinama neuspjeha, a evo ga i danas u radosti pobjede. Gospodin Ivan Anušić, dolazio je kod nas pred lokalne izbore  u Tivtu. Imao je tu svijest da su i lokalni izbori u Tivtu za nas važni i nije mu bilo teško doći podržati nas. Zahvaljujući tom zajedništvu, mi smo, ne samo opstali, već smo i se vratili na veliku scenu i osvojili najveći broj glasova otkad postoji Hrvatska građanska inicijativa postoji, a postoji 22 godine“ – istaknuo je Vuksanović te  pozdravio i  crnogorske prijatelje, koji su dokaz zajedništva“. 

„Nećemo se pomjeriti nikome – u miru sa svima, ali ponosni pred svima“ –  rekao je Vuksanović .

„ Hrvatski narod u Crnoj Gori je narod koji čini zajedništvo hrvatskog naroda u cijelom svijetu. Crna Gora je prelijepa zemlja i hrvatski narod u Crnoj Gori je sa svojom velikom poviješću utkao sebe u istu takvu povijest. Vjerujem da će hrvatski narod Crne Gore zajedno s nama Hrvatima iz Bosne i Hercegovine biti sve jača i jača karika zajedništva hrvatskog naroda u cijelom svijetu. Drago mi je  da ste povezani, kao što smo i mi s Republikom Hrvatskom, svojom Domovinom i da sve ono što RH čini za narod Crne Gore, isto čini i za narod BiH“ – rekla je prilikom obraćanja Lidija Bradar, predsjednica Federacije BiH, koja je izrazila želju   da zajedno  s BiH budemo dio EU.

„Već godinama Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske pokušava na najbolji mogući način, kroz različite aktivnosti i projekte surađivati s Hrvatima u Crnoj Gori u cilju očuvanja hrvatskog identiteta, u cilju ostvarenja svih onih vrijednosti  po kojima se svi prepoznajete pripadnicima hrvatskog naroda“ – istakao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, koji se osvrnuo  na posebnu  upisnu  kvotu za buduće studente, zahvaljujući kojoj mladi mogu studirati u RH.

 „Kroz ciklus obrazovanja upoznat će Hrvatsku u njenoj prošlosti, u njenoj sadašnjosti , ali  i u izazovima koji stoje pred njom i stječu autentično mišljenje o svojoj Domovini“ - rekao je gospodin Milas, naglasivši da su upravo mladi ljudi taj most, koji će povezivat. Također je    izrazio zadovoljstvo što ove godine, za razliku od prošle,  imamo zastupnika u Skupštini Crne Gore.

Gospodin Milas je sa suradnikom Milanom Bošnjakom ranije jučer, u Generalnom konzulatu održao sastanak s hrvatskim udrugama te razgovarao o problemima istih.

Ministar vanjskih i europskih poslova je govorio o podršci Vlade i  dobrosusjedskim odnosima.

„ Stalo nam je do proeuropske  Crne Gore. Želimo Crnoj Gori pomoći.  I to radimo svih ovih trideset  i četiri godine. Uz bolna sjećanja što je Dubrovnik propatio, što su Konavle propatile… Svatko je naučio nešto iz toga“ .

Naglasio je značaj hrvatska kulturne  baštine , ali i baštine u državi Crnoj Gori, koja je  naša zajednička i  dijelimo je.

Kako je i sam istakao,  razgovaralo se o otvorenim pitanjima,  s crnogorskim predstavnicima, koja nisu riješena dugo godina. Osvrnuo se na  postavljanje ploče u Morinju, koja predstavlja doprinos kulturi sjećanja u europskoj praksi, o  Domu kulture Josip Marković, o Školskom brodu Jadran… O svim pitanjima, koja su otvorena i koja treba riješiti  na civiliziran način, u skladu s dobrosusjedskim odnosima.

Izaslanik premijera RH,  gospodin Ivan Anušić,  potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH, govorio je o značaju potpore Vlade, koja nikada  nije ovoliko pomagala Hrvatima izvan RH. Zadivljen hrvatskom kulturnom baštinom ističe kako je nevjerojatna  i nešto što trebamo cijeniti, štititi, čuvati…

„Blaženi Alojzije Stepinac je rekao da svaki kamen u Boki govori hrvatski. I,  upravo je to istina. I , neka taj kamen i dalje govori hrvatski  i neka Hrvati ovdje žive s  Crnogorcima u miru, prosperitetu i želji za napretkom i neka dalje hrvatska riječ se ovdje čuje i može se pročitati“ – završio je obraćanje gospodin Anušić.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije prisustvovao događaju, ali je uputio  čestitku upućenu gospodinu Dekoviću, koja je i pročitana.

Najvažniji glazbeni trenuci  današnjeg programa bili su  u izvođenju klape Kaše iz Dubrovnika, kao  i sastava Kvinta iz Osijeka. Klapa Kaše, svojom  autentičnom  izvedbom dalmatinskih pjesama,  kao i sastav Kvinta, svojom vještom kombinacijom  instrumenata, oduševili su prisutne. Ovaj događaj ne samo da slavi kulturnu raznolikost, već i jača veze između hrvatske zajednice i građana Crne Gore. Dora Štampić i Doris Deković su nas  također dirnule pjesmama, koje su izvele.

Predsjednik Zrinske garde, gospodin Đuro Bel, i počasni  predsjednik  Alojzije Sobočanec uručili su  i prigodan dar gospodinu Dekoviću.

Među prisutnima, koji su govorili i primili zahvalnice bili su i izaslanik predsjednika RH NJ.E. veleposlanik Veselko Grubišić; profesorica Vandu Babić Galić, posebna  savjetnica  ministra Gordana Grlića Radmana, Karlo Kolesar, posebni savjetnik ministra  Radmana; gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković;  župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić; izaslanica  Matice iseljenika – Dubrovačke podružnice,  gospođa Maja Mozara;  potpredsjednici općina Tivat i Kotor, gospodin Brinić i Ševaljević;  Marija Mihaliček, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki; admiral  Bokeljske mornarice Kotor  Mirko Vičević i predsjednik Bokeljske mornarice Kotor  Denis  Vukašinović . Iz Hrvatskih bratovština 809 nazočni su bili i  predstavnici iz Zagreba, Rijeke, Splita i Pule. Također su prisustvovali i predstavnici nacionalnih vijeća gospodin Suljo Mustfapić, Bejto Šahmanović, kao i Sabrija Vulić;  Salko Luboder , direktor CEKUM-a, članovi HNV-a i hrvatskih udruga, svećenici Kotorske biskupije…, brojni prijatelji hrvatskog naroda.