10. prosinca 1896. godine umro je Alfred Nobel- švedski kemičar, pronalazač, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac. Svake godine na taj dan se dodjeljuje Nobelova nagrada za dostignuća na polju fizike, kemije, medicine, književnosti, kao i za mir.
Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, kemiju i medicinu je održana na Kraljevskoj glazbenoj akademiji u Stockholmu, 1901. godine. Od 1902. godine nagrade formalno dodjeljuje kralj Švedske.
Ideja koja je opravdavala dodjelu nagrade bila je u smislu da se s dobivenim financijskim sredstvima nastave istraživanja i razvoj, premda je iznos nagrade veći od milijun eura.
Kralj Oscar II. nije u početku bio zadovoljan sa samom činjenicom da se nagrade dodjeljuju strancima, ali svoje je mišljenje promijenio nakon što je shvatio da dodjela ove nagrade u Švedskoj predstavlja zaista veliku medijsku pažnju za Kraljevinu.
Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog i Ivo Andrič se pamte kao hrvatski nobelovci. Ružička i Prelog kao dobitnici Nobelove nagrade za kemiju, a Andrić za književnost.
Nobelova nagrada svijet upoznaje s briljantnim umovima današnjice, s mogućnošću da svojim radom utječu na svijet i da ga samim tim učine boljim za generacije koje dolaze.