Kažu da svijet počiva na ženama – borcima, intelektualkama, hrabrim pojedinkama koje svojim djelima i posvećenim radom ispisuju stranice istorije. Voljeti rodnu grudu znači nositi u sebi ne samo śećanje na zavičaj, već i snagu da ga uzdigneš, braniš i pronosiš kroz svaki korak svoje karijere. Takva je ljubav prema rodnoj Boki Kotorskoj – na razmeđi Crne Gore, đe se korijeni uranjaju u plavetnilo Jadrana i Hrvatske, đe se snovi pretvaraju u stvarnost – primjer patriotizma i intelektualne veličine koje oličava croatistica Dr. sc. Vanda Babić-Galić.

Patriotizam nije samo nositi domovinu u srcu to je živjeti za nju, stvarati za nju, boriti se snagom uma i duha. Kako kaže latinska poslovica: Vivere est militare – živjeti znači boriti se. Upravo na toj vječnoj borbi intelekta, koja nosi snagu predanosti i mudrosti, Dr. sc. Vanda Babić-Galić kroči poput drevne boginje Atine. Njena intelektualna misija započela je na plavim talasima Mediterana, đe svaki talas razasipa kristale morske soli i priče o ljubavi prema hrvatskoj tradiciji, jeziku i kulturi, dok svaki kamen Boke odzvanja vizijom budućnosti izgrađene na čvrstim temeljima prošlosti. Kao što Atina nije bila samo boginja mudrosti, već i ratnica, tako i Vanda Babić-Galić spaja ove dvije dimenzije – intelektualnu mudrost i nepokolebljivu borbu za očuvanje hrvatskog kulturnog i jezičkog identiteta u Boki Kotorskoj i šire. Njen rad nije samo profesionalno opredjeljenje to je poziv, misija i izazov da se zavičaj i njegovo nasljeđe ne zaborave, već uzdignu i osvijetle. Ta hrabra borba oličena u ovoj heroini intelektualne, književne i filozofske misli izdvaja je kao simbol nepokolebljivosti i istrajnosti u očuvanju univerzalnih vrijednosti istine, pravde i ljudskog dostojanstva.

Vanda Babić-Galić, žena čije srce i misao neprekidno kucaju u duhu rodne Boke Kotorske. Rođena je 1967. godine u Kotoru, Vanda je svojim životnim putem povezala Boku i Hrvatsku u neraskidivu intelektualnu nit koja spaja zavičajnu ljubav i profesionalnu posvećenost. Boka Kotorska, sa svojim drevnim zidinama, plavetnilom Jadrana i raskošnim kulturnim nasljeđem, uvijek je bila Vandin unutrašnji kompas. Iako je osnovno i srednje obrazovanje završila u Splitu, a akademski put nastavila na Filozofskom fakultetu u Zadru, đe je 1992. godine diplomirala hrvatski jezik i književnost, duh Boke nikada nije napustio njenu misao. Iste godine, započela je naučno-istraživački rad kao naučna saradnica utemeljujući svoju karijeru na proučavanju kulturnog i književnog nasljeđa koje je duboko utkano u identitet Boke Kotorske.

Magistarski rad, odbranjen 1997. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nosio je temu Hrvatska srednjovjekovna tradicija u bokokotorskim pasionskim tekstovima. Time je još jednom pokazala kako je Boka ne samo njen duhovni raj, već i polje naučnog istraživanja kroz koje je širila granice razumijevanja hrvatske književne tradicije. Svoju doktorskog disertaciju, Kulturno-istorijska vrijednost djelovanja Vicka Zmajevića u Boki Kotorskoj i Zadru, odbranila je 2003. godine na Sveučilištu u Zagrebu, osnažujući svoj akademski put u znaku Boke, njenog duha i njenog uticaja na širu kulturnu scenu.

Želeći da svoj puni doprinos i potencijal iskaže u domenu nauke i obrazovanja, koji su prepoznati i cijenjeni u Hrvatskoj, Dr. sc. Vanda Babić-Galić započela je svoju profesionalnu karijeru na Filozofskom fakultetu u Zadru. Tamo je, sve do 2002. godine, gradila temelje svoje pedagoške i istraživačke posvećenosti, čime je ostavila dubok trag u akademskoj zajednici. Od 2002. godine, svoju profesionalni put nastavila je na Odeljenju za kroatistiku (i slavistiku) na Univerzitetu u Zadru, đe je gotovo dvije decenije nesebično doprinosila razvoju i afirmaciji kroatistike kao naučne discipline.

Njeno pedagoško i naučno djelovanje neprekidno su se širili i obogaćivali, što je prepoznato kroz akademska unapređenja: 2004. godine postala je docent, 2009. godine vanredni profesor, a 2017. godine je izabrana za redovnog profesora u oblasti humanističkih nauka. Njeno napredovanje nije bilo samo formalno priznanje, već odraz njenog kontinuiranog rada, inovativnosti i predanosti istraživanju kulturnog i jezičkog nasljeđa.

Od 2023. godine, Dr. sc. Vanda Babić-Galić prelazi na Institut za migracije i narodnosti, đe svojim znanjem i iskustvom dodatno doprinosi istraživanju i razumijevanju pitanja identiteta, migracija i kulturnog nasljeđa. Ova nova etapa njenog profesionalnog puta potvrđuje njen status jednog od najistaknutijih intelektualaca u oblasti kroatistike, čije djelovanje prevazilazi granice zavičaja, spajajući Boku Kotorsku, Hrvatsku i Crnu Goru u širi evropski kontekst. Njena akademska karijera  i brojna zvanja odraz su dubokog posvećenja nauci i vjerovanja da kultura, jezik i identitet predstavljaju neiscrpan izvor snage i mogućnosti za svako društvo. Sa svakim novim korakom, Vanda Babić-Galić potvrđuje svoju ulogu neumornog istraživata između prostora u kojima je ponikla i onih u kojima djeluje, ostajući trajno povezana sa Bokom Kotorskom kao nepresušnim izvorom svoje intelektualne energije.

Vanda Babić-Galić nije samo intelektualka, već heroina koja je svojim nepokolebljivim radom, istrajnošću i snagom karaktera pokazala kako se gradi i brani stav, identitet i pravo na intelektualnu slobodu. Njeni naučni interesi obuhvataju širok spektar tema, uključujući stariju hrvatsku književnost, sa posebnim naglaskom na književno i kulturno nasljeđe Hrvata Boke Kotorske, koje je utkano u njen identitet i naučnu misiju. Njeno istraživanje paške narodne poetike otkriva duboku vezu između lokalnog i univerzalnog, dok se proučavanjem hrvatsko-crnogorskih književnih i kulturnih odnosa pozicionira kao dragocjena i važna figura u jačanju međukulturnog dijaloga. Uz to istorija i teorija književnosti predstavljaju osnovu njenog analitičkog rada, dok interpretacija prirodnog i kulturnog nasljeđa otkriva njenu posvećenost očuvanju identiteta kroz prizmu geografije, tradicije i kulture.

Posebnu pažnju posvećuje i temama hrvatske nacionalne manjine u Evropi, đe se ističe kao neumorna zagovornica prava i položaja manjebrojnih zajednica. U radu sa Hrvatima u Bosni i Hercegovini pokazala je koliko su bitni korijeni, ali i mogućnost povezivanja kroz jezik, kulturu i zajedničku istoriju. Osim toga, njeno interesovanje za teoriju i praksu medija śedoči o njenom razumijevanju savremenih komunikacijskih tokova i njihovog značaja za očuvanje i promociju kulturnog identiteta. Vanda Babić-Galić svojim djelovanjem ne samo da istražuje, već i aktivno doprinosi očuvanju i razvoju hrvatskog kulturnog identiteta, kako u Boki Kotorskoj, tako i u širem regionalnom i evropskom kontekstu. Njena borba nije samo akademska – ona je duboko lična, osnažena ljubavlju prema temama kojima se bavi. Svaki njen korak śedoči o nepokolebljivom uvjerenju da intelektualni rad ima snagu da mijenja svijet i ostavlja neizbrisiv trag u istoriji.

Vanda Babić-Galić, svojim impresivnim akademskim angažmanom, predano je vodila i učestvovala u brojnim naučnim i stručnim projektima, koji su śedočanstvo njene posvećenosti očuvanju i promociji kulturnog i književnog nasljeđa. Svaki od ovih projekata nosi poseban pečat njene istraživačke upornosti, usmjeren na izgradnju mostova između kultura, jezika i tradicija.

Usmeno-književna baština zadarskog područja

Projekt posvećen proučavanju i očuvanju bogatog usmenog stvaralaštva zadarskog kraja, sa posebnim fokusom na njegovo književno-istorijsko, jezičko i etnološko nasljeđe. Kroz ovaj projekt, Babić-Galić je doprinijela valorizaciji lokalne baštine i njenom pozicioniranju unutar šireg hrvatskog kulturnog konteksta.

Hrvatski gradovi za Hrvate Boke

Ovaj projekt ističe važnost povezivanja hrvatskih gradova i zajednica sa Hrvatima u Boki Kotorskoj, sa ciljem jačanja kulturne i identitetske svijesti, ali i podrške očuvanju specifične tradicije Bokeljskih Hrvata. Kroz aktivnosti i istraživanja u okviru ovog projekta, ukazano je na bogatu istorijsku i kulturnu sintezu dviju regija.

Kulture u dodiru: hrvatsko-crnogorski književni identiteti

U ovom projektu istraženi su dinamični procesi prožimanja i interakcije hrvatske i crnogorske književne tradicije. Analizom zajedničkih motiva, tema i stilskih karakteristika, Vanda Babić-Galić osvijetlila je važnost međukulturnog dijaloga i njegovo značenje za oblikovanje savremenih književnih i kulturnih identiteta.

Mapiranje hrvatske manjine u Evropi

Jedan od značajnih istraživačkih poduhvata koji se fokusira na identifikaciju, položaj i kulturno nasljeđe hrvatskih manjinskih zajednica širom Evrope. Cilj ovog projekta bio je mapiranje prisutva Hrvata u evropskom prostoru, uz naglašavanje njihovog doprinosa očuvanju identiteta i integraciji u šire društvene tokove.

Enciklopedija Boke Kotorske

Kao vrhunac njene posvećenosti rodnoj Boki, ovaj projekt predstavlja pokušaj sveobuhvatnog dokumentovanja istorijskih, kulturnih, književnih i etnografskih aspekata Boke Kotorske. Enciklopedija je zamišljena kao trajni doprinos očuvanju bogatog nasljeđa ove regije, ali i kao temelj za njegovo razumijevanje i promociju u širem evropskom kontekstu.

Kroz ove projekte, Vanda Babić-Galić je ne samo obogatila naučnu i kulturnu scenu, već i ostavlja jak trag kao istraživač, promoter kulturne baštine i most između različitih identiteta i tradicija.

Vanda Babić-Galić, osim što je istaknuti naučnik i istraživač, pokazala je izuzetnu posvećenost i kao univerzitetski profesor, oblikujući generacije studenata i prenoseći im znanje  da razumiju i cijene bogatstvo hrvatske i šire kulturne baštine. Od 1992. do 2023. godine, predano je predavala na Univerzitetu u Zadru, đe je svojim znanjem, stručnošću i inovativnim pristupom nastavi ostavila dubok trag. Istovremeno, bila je spoljni saradnik na Odeljenju za kulturu i turizam, đe je povezivala akademsku teoriju sa praktičnim aspektima kulture i turizma, doprinosivši razvoju multidisciplinarnog pristupa obrazovanju.

Nastavna djelatnost

Na Univerzitetu u Zadru, Vanda Babić-Galić držala je predavanja na nastavnim predmetima koji su obuhvatali širok spektar tema iz oblasti jezika, književnosti, kulture i komunikacije. Njeni kolegiji, pažljivo osmišljeni, nisu samo prenosili teorijsko znanje već su podsticali kritičko razmišljanje, istraživački duh i interakciju sa stvarnim kulturnim kontekstima. Neki od važnih predmeta koje je predavala uključuju:

Metodika interpretacije prirodnog i kulturnog nasleđa

Ovaj nastavni predmet  je posvećen istraživanju i razumijevanju načina na koje se prirodna i kulturna dobra mogu interpretirati i predstavljati kroz edukaciju i turizam. Studenti su kroz teorijski i praktični rad učili kako spojiti tradiciju i modernost, kako bi valorizovali baštinu u kontekstu savremenih potreba društva.

Hrvatska usmena književnost

Predavanja iz ovog predmeta otkrivala su bogatstvo hrvatske usmene tradicije, njen značaj za kulturni identitet i njen doprinos književnom stvaralaštvu. Poseban akcenat stavljen je na regionalne posebnosti, uključujući usmene predanja Boke Kotorske i dalmatinskog područja.

Hrvatska kulturna i književna baština Boke Kotorske

Kroz ovaj predmet, studenti su se upoznavali sa jedinstvenim spojem hrvatske i mediteranske kulture u Boki Kotorskoj. Predavanja su bila usmjerena na analizu književnih djela, kulturne istorije i tradicije koje čine neodvojivi dio bokokotorskog identiteta.

Stilistika

Kroz proučavanje stilskih figura, izraza i kompozicija, Vanda Babić-Galić podsticala je studente da razvijaju svoje jezičke i analitičke vještine, istražujući kako se jezikom oblikuju značenje, emocija i estetika.

Teorija i praksa medija

Ovaj savremeni predmet istraživao je dinamičan svijet medija, njegove teorijske osnove i praktičnu primjenu. Posebna pažnja posvećena je ulozi medija u očuvanju i promociji kulturnog nasleđa, što je bila još jedna dimenzija Vandine misije.

Vanda Babić-Galić je svojim nastavnim metodama uvijek težila da spoji teorijsko znanje sa praktičnom primjenom, ohrabrujući studente da aktivno učestvuju u nastavi i samostalno istražuju teme koje ih motivišu. Njena predavanja  su dinamična, bogata primjerima iz prakse, a često su uključivala i interdisciplinarne pristupe, čime je studentima omogućila da sagledaju teme iz više perspektiva. Njena energija, entuzijazam i stručnost činili su je i čine je omiljenim profesorom, čije su lekcije ostajale duboko urezane u svijest studenata. Kroz svoju nastavnu djelatnost, Vanda Babić-Galić ne prenosi samo znanje, već je i oblikovala svijest budućih intelektualaca, usadivši im ljubav prema istraživanju, kulturi i baštini. Njena predavanja su više od obrazovanja oni su inspiracija i poziv na intelektualnu i kulturnu odgovornost.

Tekstovi i knjige dr. sc. Vande Babić-Galić o Boki Kotorskoj i Hrvatima Boke Kotorske

Bokeljski zagovori - Tragom hrvatske baštine Boke kotorske (Zagreb: VBZ, 2021)

Ova monografija predstavlja sveobuhvatno istraživanje kulturnog i duhovnog nasleđa Hrvata Boke Kotorske. Autorka se fokusira na tradiciju, običaje i značajne ličnosti koje su oblikovale identitet Boke Kotorske kao važnog kulturnog prostora.

Boka kotorska - zaljev svetaca i hrvatske kulture (Tivat: Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore; Zagreb: Jutarnji list, 2019)

Knjiga istražuje religijski, kulturni i društveni značaj Boke Kotorske, naglašavajući njen doprinos hrvatskoj i evropskoj kulturnoj baštini. Poseban akcent stavljen je na sakralnu arhitekturu i život svetaca.

Kulturalno pamćenje - ogledi o hrvatskoj kulturi i književnosti Boke (Tivat: Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, 2016)

Ova monografija obrađuje temu kulturalnog pamćenja kroz analizu književnih djela i običaja Hrvata Boke Kotorske. Autorka istražuje kako se kolektivno pamćenje prenosi kroz generacije i kako ono oblikuje identitet zajednice.

Štovanje Blažene Djevice Marije u Boki kotorskoj (Međunarodna kroatološka konferencija, Zagreb, 2009)

Ovaj rad se bavi religijskim običajima vezanim za kult Blažene Djevice Marije u Boki Kotorskoj, prikazujući njihovu ulogu u očuvanju identiteta lokalne hrvatske zajednice.

Pisci bokokotorskog kruga u hrvatskoj povijesnoj dijakroniji od Š. Ljubića do S. P. Novaka (Zbornik o Šimi Ljubiću, Zagreb, 2009)

U ovom radu autorka analizira pisce iz bokokotorskog kruga kroz istorijsku perspektivu, ističući njihov doprinos razvoju hrvatske književnosti.

Pregled pasionske baštine Boke kotorske (Riječki filološki dani 7, Rijeka, 2008)

Tekst predstavlja detaljan pregled pasionske književnosti Boke Kotorske, ističući njene tematske i stilističke posebnosti.

Bokeljska muka (Split: Književni krug Split, 2008)

Ova monografija istražuje tradiciju pasionske književnosti u Boki Kotorskoj, osvetljavajući njene religijske i književne dimenzije.

Neke posebnosti hrvatske usmene književnosti u Boki kotorskoj (Zadarski filološki dani 1, Zadar, 2007)

Autorka u ovom radu analizira specifičnosti usmene književnosti Hrvata Boke Kotorske, naglašavajući njenu ulogu u očuvanju identiteta i tradicije.

Hrvatska književnost Boke kotorske do Preporoda (Zagreb: Erasmus naklada, 1998)

Ova monografija pruža istorijski pregled hrvatske književnosti Boke Kotorske od njenih početaka do perioda narodnog preporoda.

Hrvatska srednjovjekovna tradicija u bokokotorskim pasionskim tekstovima (Magistarski rad, Filozofski fakultet Zagreb, 1997)

Magistarski rad istražuje srednjovekovnu književnu tradiciju Boke Kotorske kroz analizu pasionskih tekstova.

Kratki pregled starije hrvatske književnosti Boke kotorske (Hrvati Boke Kotorske, Orebić, 2003)

Tekst pruža pregled starije književnosti Boke Kotorske, ističući značaj pojedinih autora i dela.

Muka i plačevi u hrvatskoj književnosti Boke kotorske (Zbornik Muka kao nepresušno nadahnuće kulture, 2001)

Rad se bavi tematikom muke i plača u književnosti Boke Kotorske, analizirajući njihove simboličke i emotivne dimenzije.

Propovijedi Vicka Zmajevića (Croatica et Slavica Iadertina, 2005)

U ovom radu autorka analizira propovijedi Vicka Zmajevića, naglašavajući njihovu kulturno-istorijsku vrednost.

Razgovor duhovni Vicka Zmajevića (Zadar: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005)

Monografija se fokusira na značaj i kontekst duhovnih razgovora Vicka Zmajevića, jedne od najznačajnih figura Boke Kotorske.

 Nagrade i priznanja

 Dr. sc. Vanda Babić-Galić dobitnica je brojnih nagrada i priznanja za svoj doprinos nauci, književnosti i očuvanju hrvatske kulturne baštine. Neka od najznačajnijih su: Godišnja nagrada grada Novalje (2023), Zahvalnica Hrvatskog nacionalnog veća Crne Gore za očuvanje baštine Hrvata Boke Kotorske (2019), Grb grada Zadra (2019), Plaketa HKD Napredak Sarajevo za doprinos pisanoj književnosti, nauci i nakladništvu (2008), Srebrna povelja Matice hrvatske za knjigu Berta K. Balabanića Radovan i Ljudmila (2008), Nagrada za izvrsnost u nauci Ministarstva obrazovanja (2009).

 Pored ovih priznanja, dr. sc. Vanda Babić-Galić aktivno učestvuje u kulturnom i naučnom životu kroz različite inicijative i projekte, za šta je često prepoznata na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou.

 Članstva i aktivnosti

 Dr. sc. Vanda Babić-Galić članica je sledećih organizacija i društava:

Društvo hrvatskih književnika, Hrvatsko društvo pisaca, PEN centar Crne Gore, Matica hrvatska, Zajednica Bokeljskih Hrvata, Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice 809, Hrvatski kulturni centar Zagreb.

Od 2022. godine predsjedava Inicijalnim odborom za osnivanje Instituta za kulturu i tradiciju Hrvata Bosne i Hercegovine pri HKD Napredak u Sarajevu. Kao ekspert za akreditaciju studijskih programa, aktivno doprinosi unapređenju visokog obrazovanja, kako u Hrvatskoj tako i u Crnoj Gori. Takođe, dr. sc. Vanda Babić-Galić koautorka je dokumentarnog filma S Hrvatima Boke (2001), koji istražuje bogatu istoriju i baštinu Hrvata Boke Kotorske. Bila je autorka scenarija za dramu Bokeljski akord, koja je izvedena na Dubrovačkim ljetnjim igrama 2015. godine.

Dr. sc. Vanda Babić-Galić, posebna savjetnica hrvatskog ministra spoljnih poslova Gordana Grlića Radmana, svojim radom predstavlja Hrvatsku, u najljepšem svijetlu. Njena posvećenost očuvanju hrvatske kulturne baštine i promociji književnosti Boke Kotorske prevazilazi granice klasičnog naučnog angažmana, postajući simbol borbe za identitet, kulturu i vrijednosti. U intelektualnoj borbi Vande Babić-Galić krije se i filozofsko nadahnuće, književna strast i neumorna posvećenost suočavanju čovjeka sa pitanjima identiteta, kulture i tradicije. Njen rad počiva na univerzalnim naučnim i etičkim principima, osvjetljavajući puteve razumijevanja i prihvatanja multikulturalnosti. Preko svojih knjiga, članaka, predavanja i angažmana, ona prefinjeno gradi intelektualno nasljeđe koje ohrabruje sadašnje i buduće generacije. Kroz svoj književni i naučni rad, dr. sc. Vanda Babić-Galić neumorno ukazuje na opasnosti negacije identiteta, asimilacije, nacionalizma i retrogradnih ideologija. Njene britke ideje, prožete humanističkim dostojanstvom, predstavljaju odgovor na savremene izazove. Njen rad ukazuje da sloboda uma i pravo na kulturni identitet još uvek zahtijevaju snažnu intelektualnu borbu, dok njen doprinos pokreće ljude da se suoče sa izazovima i nepravdama savremenog svijeta.

Njen doprinos nije samo u akademskim okvirima on ima duboke humanističke korijene. Kao autorka i istraživač, ona kontinuirano promoviše dijalog između Hrvatske i Crne Gore, osvjetljavajući značaj zajedničke kulturne baštine.  Njen rad predstavlja neprocjenjiv doprinos očuvanju identiteta Hrvata Boke Kotorske, ali i univerzalnoj borbi za ljudska prava, slobodu izražavanja i očuvanje kulturne različitosti. Ona pokreće ne samo naučnike i studente već i širu zajednicu, podśećajući nas da je humanistička misija svakog pojedinca da doprinese očuvanju dostojanstva i slobode ljudskog duha. Vanda Babić-Galić je ne samo naučnica i intelektualka, već i borac za pravednije i humanije društvo. Njena intelektualna snaga, hrabrost i dosljednost u odbrani univerzalnih vrijednosti ostaju svetionik u vremenu izazova, negacija i borbi za identitet. Zato Crna Gora, đe je rođena, i Boka Kotorska, kojoj pripada, čine uz njenu maticu Hrvatsku srž njenog identiteta i borbe. Velikan Herman Hese je jednom rekao: “Ljudi koji imaju hrabrosti i karaktera drugim su ljudima uvijek neprijatni.” Ovim bih riječima opisao Vandinu intelektualnu i ljudsku snagu, hrabru, postojanu i bezgraničnu popt plavih talasa Mediterana. U toj borbi stoji žena koja nosi snažno barjak slobode, hrabrosti i dostojanstva, prkoseći vjetrovima nepravde i čuvajući plamen nade za generacije koje dolaze. Njen prometejski put, poput drevnih titana, obilježen je žrtvom i nesalomljivom voljom, uzdizanjem iznad sopstvenih granica i neumornom borbom za svjetlost istine u ,,paklu” neznanja. Ona je simbol neprekidne borbe za pravdu i nepokolebljivi stub ljudskog dostojanstva Hrvata nepokorena pred izazovima, poput stijene koja odolijeva talasima vremena.

Baš kao što je Maro Dragović, pjesnik iz Kotora sa kraja 16. i početka 17. vijeka, svojom pjesničkom vizijom uzdigao glas hrvatskog naroda do rajskih visina, tako i Vanda Babić Galić u svom djelovanju oživljava duh riječi koje prelaze granice vremena i prostora. Vanda Babić Galić predstavlja ideju žene- intelektualke i filozofa, čuvara mudrosti, koja u sebi nosi iskonsku težnju za spajanjem duha i materije, čovjeka i ideala. Njeno postojanje śedoči o istini da je borba za slobodu i identitet najuzvišeniji oblik ljudske egzistencije.  Njen život je filozofski podsjetnik na to da se suština ljudskog bića ogleda u borbi – borbi za smisao, za zajedništvo, za pravdu. Njena riječ, poput zraka svjetlosti, probija tamu duha i postavlja pitanja koja mijenjaju ne samo svijet već i samu srž onoga što znači biti čovjek. Vanda je, stoga, ne samo simbol hrabrosti već i odraz univerzalne težnje za transcendencijom, za uzdizanjem iznad prolaznosti u prostore vječnog i neprolaznog.

O položaju Hrvata u Boki, u jednom intervju je rekla: “Hrvati koji su autohtoni puk Boke, esencija, ono nešto što ulazi u vrh svjetske baštine i daje joj posebnost i prepoznatljivost.” Ovaj stav osvjetljava značaj njihovog doprinosa umjetnosti, arhitekturi, književnosti, duhovnosti i svakodnevnim tradicijama, koje zajedno oblikuju prepoznatljivost i jedinstvenost Hrvata, Crne Gore. U kontekstu svjetske baštine, autohtonost Hrvata nije samo crnogorska priča, već univerzalna vrijednost koja ukazuje na važnost očuvanja identiteta u vremenu globalizacije. Njene reči iskazuju potrebu za daljom afirmacijom i zaštitom ove zajednice, posebno u savremenim izazovima asimilacije i manjinskih prava. Time se dodatno potvrđuje da očuvanje Hrvata u Boki nije samo crnogorski interes, već globalna odgovornost za očuvanje raličitosti kulturnog mozaika čovječanstva.

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicist